Bez obzira na snažan angažman agencija za provođenje zakona, bh. tržištem još uvijek dominiraju šverceri.

Pokazalo je to novo istraživanje IPSOS-a, provedeno od 18. studenog do 22. prosinca prošle godine, a može se zaključiti da, bez obzira na snažan angažman agencija za provođenje zakona, bh. tržištem još uvijek dominiraju krijumčari cigareta, posebice rezanog duhana.

Istraživanje također pokazuje da na tržištu BiH primjećujemo veliku indikaciju rasta potrošnje ilegalnih cigareta, odnosno da je količina ilegalnih cigareta porasla više od četiri puta u godini. Istovremeno, ilegalne cigarete koje dominiraju u BiH su cigarete s poreznom markicom s Kosova ili cigarete bez porezne markice.

To ukazuje da su krijumčari i dalje aktivni i pronalaze različite kanale, bez obzira na kontinuirane aktivnosti nadležnih agencija (prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA, Uprave za neizravno oporezivanje BiH i Granične policije BiH) na suzbijanju kriminala. Istraživanje također pokazuje da se prosječna cijena ilegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,3 KM, prenose Nezavisne.

Također je utvrđeno da je na tržištu BiH izrazito velika potrošnja ilegalno rezanog duhana, te da ukupna potrošnja duhanskih prerađevina iznosi izuzetno visokih 30,9 posto.

U 2023. godini ukupna potrošnja ilegalno posječenog duhana procjenjuje se na 2.019 tona, što je 11 posto manje nego u 2022., ali još uvijek 13 posto više nego u 2021. i gotovo 23 posto više od upotrebe u 2020. godini.

Dakle, iako se bilježi blagi pad u odnosu na prošlu godinu, tržištem i dalje dominiraju šverceri rezanog duhana. Kad je riječ o rezanom duhanu, prema udjelu pušača koji ga koriste, njih 97 posto odlučuje se za ilegalni duhan.

Tržnice su i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, što ne znači da se prodaja više ne odvija putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama, samo se nakon pandemije fokus vratio na tržnice.

Podsjetimo, BiH zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 400 milijuna KM.