U svom predgovoru, Coface izvršni direktor, g. Xavier Durand, sažima glavne rizike za 2024. godinu.

2024. GODINA, GODINA POVRATKA U NORMALU?

Na kraju krajeva, 2023. godina nije bila godina kako smo strahovali da će biti. Srećom, rizici, posebno u pogledu opskrbe energijom, nisu se ostvarili – barem ne u Europi. Očekuje se da je svjetsko gospodarstvo poraslo za oko 2.5%. Iako je još uvijek ispod svog potencijala, ova izvedba je ipak pristojna s obzirom na prepreke koji su se ponovno pojavili tijekom godine. Trebamo se sjetiti da je 2023. godina počela bankarskom krizom u Sjedinjenim Američkim Državama i završila novim sukobom, ovaj put na Bliskom istoku. U međuvremenu, Kina je razočarala, Sjedinjene Američke Države uvjerile, a Europa preživjela u pomalo turbulentnom monetarnom i financijskom okruženju. Suprotno očekivanjima investitora, glavne središnje banke nastavile su podizati svoje ključne stope (+100 baznih bodova za Federalnu rezervu, +175 za Banku Engleske, +200 za Europsku središnju banku), izazivajući ozbiljnu kontrakciju zaduživanja i oštar porast dugoročnih kamatnih stopa. To nije bilo dovoljno da poremeti tržišta dionica, koja su bila temeljno podržana otpornošću poslovnih aktivnosti i korporativnih marži. Brži od očekivanog pad inflacije zbog nižih cijena roba i, na samom kraju godine, perspektiva značajnog smanjenja ključnih kamatnih stopa glavnih središnjih banaka također su doprinijele tom zamahu.
 
Glavni razlog boljem ishodu u 2023. godini je početno podcijenjena otpornost bilance privatnih agenata. “Otpornost bilance” bila je temelj za vrtlog koji je do sada kombinirao niske gubitke poduzeća, otpornu zaposlenost i uštede kućanstava. To je bilo posebno slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je potrošnja ostala pokretač rasta (s udjelom od 1.5 postotnih bodova u BDP-u 2023., uz očekivani rast BDP-a od oko +2.5%). Međutim, najnoviji podaci sugeriraju da ovaj fini mehanizam počinje zapinjati. Višak štednje i gotovine značajno se smanjio, dok jes insolventnosti poduzeća čvrsto u porastu, kako po učestalosti, tako i po veličini potraživanja.

ŠTO ĆE SE ODVIJATI U 2024. GODINI?

Ispred svega, jedina sigurnost koju možemo imati je da ćemo biti iznenađeni. Događaji u posljednjim godinama pokazali su da se povijest ubrzava, i bilo bi čudno ako bi 2024. bila iznimka. Posebno jer će godina biti posebno zauzeta s političkog stajališta, s planiranim parlamentarnim i/ili predsjedničkim izborima u 70 zemalja koje čine preko polovice svjetske populacije i BDP-a: između Tajvana prije nekoliko tjedana i Sjedinjenih Američkih Država u studenom, birači će biti pozvani na izbore u Indiji, Pakistanu, Južnoj Africi i Iranu… da ne spominjemo europske izbore koji će se održati sljedeće proljeće, u okruženju povećanih društvenih napetosti i uzdizanja populizma svih vrsta. To bi trebalo uzrokovati nekoliko potresa na nacionalnoj razini, u geopolitičkom kontekstu koji i dalje traje: rat u Ukrajini ulazi u svoju treću godinu, a sukob između Izraela i Hamasa sada prijeti da zapali cijelu regiju.

“Događaji u posljednjim godinama pokazali su da se povijest ubrzava, i bilo bi čudno ako bi 2024. godina bila iznimka.”

S čisto makroekonomske točke gledišta, nada u produljeno, ali i dalje blago prizemljenje globalnog gospodarstva ostaje valjana. Iako smo prije nekoliko mjeseci strahovali od pojave ozbiljnih tržišnih turbulencija, ublažavanje financijskih uvjeta znači da možemo s optimizmom gledati na predstojeću godinu. Naš središnji scenarij stoga isključuje hipotezu financijskog kraha i tvrdog prizemljenja. Ipak, očekuje se značajno usporavanje globalnog gospodarstva, s gubitkom gotovo pola postotnog boda rasta u usporedbi s prošlom godinom (+2.2%). Veći dio ovog usporavanja dolazit će iz glavnih razvijenih gospodarstava koja su se isticala 2023. – predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, čiji se rast još uvijek očekuje da će premašiti +1% – ali i iz Kine (+4.3%), čijem modelu rasta teško ide rebalansiranje i koja još uvijek mora eliminirati viškove prošlosti (razvoj nekretnina, prekapacitiranost proizvodnje, itd.). Europa, s druge strane, trebala bi ubrzati malo pod utjecajem očekivanog (i željenog) oporavka njemačkog gospodarstva, iako će rast na Starom kontinentu ostati ispod svog potencijala (+0.9%). Na kraju, slabljenje dolara i kamatnih stopa trebalo bi dati neko olakšanje tržištima u razvoju suočenim s ograničenjima pristupa vanjskom (re)financiranju. Ipak, ništa nije zajamčeno, a naš glavni scenarij više sliči grebenu nego bulevaru. Što se inflacije tiče, za sada, pad ostaje uglavnom povezan s baznim efektima na cijenama energije i padom cijena dobara, uz pozadinu ponovnog usklađivanja potrošnje prema uslugama i normalizacije lanaca opskrbe. Izazov u 2024. godini bit će utvrditi je li monetarno zatezanje koje traje više od 18 mjeseci dovoljno da postigne više od ove mehaničke dezinflacije i da ode “posljednji korak” kako bi inflaciju vratio na 2%. Živost cijena usluga, koje su i dalje porasle za 4-5% godišnje, sugerira da je borba dobro u tijeku, ali još uvijek nije dobivena.

U svakom slučaju, osim nesreće, središnje banke neće smanjivati svoje ključne kamatne stope tako brzo i agresivno kao što su ih podizale. Slično tome, dugoročne kamatne stope vjerojatno se neće uskoro vratiti na razine na kojima su bile posljednjih petnaest godina. Drugim riječima, latentni sukob ciljeva u većini razvijenih zemalja između općenito restriktivnih monetarnih politika s jedne strane i ekspanzivnih fiskalnih politika s druge, ostat će glavni izvor nestabilnosti.

Dvadeset i osmo izdanje ovog priručnika pokriva mnoga pitanja i pokušava pružiti odgovore usvajajući, kao i obično, dvostruki geografski i sektorski pristup.

Preuzmite priručnik BESPLATNO na:https://biz.coface.com/LP=5323

Za daljnje informacije pozivamo vas da besplatno provjerite naše sveobuhvatne procjene rizika za 160 zemalja i 13 sektora u našem odjeljku s ekonomskim analizama na našoj internet stranici https://www.coface.hr/Ekonomske-analize

MEDIA KONTAKT

COFACE ODNOSI S MEDIJIMA

Martina Kolarić – 01/ 4697 500 – martina.kolaric@coface.com