U jeku poljoprivredne krize i protesta poljoprivrednika, Francuska je objavila uredbu o zabrani upotrebe naziva za meso za biljne proizvode. Najviši sud EU tek treba donijeti presudu kojom se pojašnjava kompatibilnost ovoga s pravnim okvirom EU, piše Euractiv.rs.
Francuski premijer Gabriel Attal je 27. veljače objavio na mreži X da je “ovo bio zahtjev njihovih poljoprivrednika, rekavši da je objavljena uredba o zabrani naziva biftek, odrezak ili šunka za proizvode na bazi biljaka”.
Ova uredba, dio novog francuskog “plana suvereniteta” za stočarstvo, uključujući pomoć od 400 milijuna eura, dugogodišnji je zahtjev sektora.
Prema novom francuskom zakonu, među terminima čija je upotreba “zabranjena za označavanje namirnica koje sadrže biljne proteine su: filet, pečenica, ramstek, biftek, odrezak, šunka, but”.
Određeni prehrambeni proizvodi će moći nastaviti koristiti ove termine iako sadrže biljne proteine, pod uvjetom da su u skladu s određenim pragovima. Ne više od 0,1% biljnih proteina za “tečno cijelo jaje”, 6% za “paupiette”, 5% za “kobasicu” i 2% za “merguez”.
Nepoštovanje zakona može rezultirati kaznom do 1.500 eura za pojedinca i 7.500 eura za kompaniju.
Zakon se ne primjenjuje na proizvode “proizvedene ili plasirane na tržište u drugoj državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji”.
Pravne bitke
Uredba podiže dugu pravnu bitku na francuskoj i europskoj razini na novu stepenicu. Najviši administrativni sud Francuske, Državni savjet (Conseil d’Etat), suspendirao je sličnu uredbu objavljenu u lipnju 2022. na zahtjev udruženja koje promovira biljne proteine.
Državni savjet je predmet uputio Europskom sudu pravde (ECJ) radi tumačenja europskih propisa o označavanju.
Pravni okvir za označavanje hrane obuhvaća zakon Zajednice (Uredba 1169/2011) i marketinške standarde uključene u uredbu o zajedničkim tržišnim organizacijama (CMO) Zajedničke poljoprivredne politike.
Mliječni termini, primjerice, zaštićeni su trenutnom uredbom o CMO. ECJ je 2017. potvrdio da je izraz mlijeko, kao i maslac i jogurt, rezerviran za “pravo” mlijeko i da je njihovo korištenje za marketing biljnih proizvoda nezakonito.
Termini za meso nisu regulirani kao takvi i ništa u zakonu ne sprečava proizvođače da daju uobičajene ili opisne nazive alternativama.
Nedavnom presudom Europskog suda pravde utvrđeno je da usklađeni okvir EU za označavanje hrane “ne sprečava” države članice da usvoje mere koje predviđaju dodatne obavezne detalje, koji se odnose na podrijetlo namirnica.
Prošlog ljeta, francuski ministar poljoprivrede Marc Fesneau predložio je novi tekst, o kome je obaviještena Europska komisija, ali ESP tek mora donijeti odluku o usklađenosti uredbe iz 2022. s pravom EU.
Italija je također odobrila odredbe o zabrani naziva mesa za biljne proizvode, u kontekstu zakona koji zabranjuje laboratorijsko meso, ali procedura obavještavanja EU je bila manjkava i nejasno je što će se dalje dogoditi po tom pitanju.
Vegetarijanski i veganski aktivisti, kao što su Europska vegetarijanska unija (EVU) i Udruženje vegetarienne de France (AVF), doveli su u pitanje kompatibilnost francuske uredbe s europskim zakonom.
Smatraju da su nazivi poput kobasica postali dio svakodnevne upotrebe i da ih je teško zamijeniti.
Tijekom posljednje debate o reformi ZPP-a, 2020. godine, Europski parlament je odbacio amandman dajući terminima mesa istu razinu zaštite kao i mliječnim proizvodima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu