“Prosječno je preko polovice novoregistriranih osoba pri HZMO-u došlo od zapošljavanja radnika iz trećih zemalja (van Europske unije). Kako piše Poslovni Puls, u prosjeku je njihov broj iznosio 66,7 tisuća te tako bio 46% veći u odnosu na 2022. Naravno, zbog izrazite sezonalnosti uvjetovane kretanjima u turizmu njihov broj je tijekom ljetnih mjeseci premašivao 80 tisuća. Iako još uvijek najveći broj radnika dolaze iz BiH te Srbije (ukupno preko 30%), sve veći i rastući broj radnika je iz dalekih azijskih država poput Nepala, Indije i Filipina. Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina”, komentiraju RBA analitičari.

Kako urediti tržište

Lovci na strane radnike. Iza vrtoglavog rasta dobiti krije se agencijski megakaos

“S obzirom da je tijekom prošle godine pri HZZ-u zaprimljeno preko 190 tisuća zahtjeva, od kojih je preko 160 pozitivno riješeno, predmnijevamo da je broj stranih radnika u Hrvatskoj zamjetno veći. Navedeno potvrđuje i statistika MUP-a prema kojoj je samo u prošloj godini izdano 172,5 tisuća dozvola za boravak i rad strancima, najviše u graditeljstvu (68,9 tisuća), turizmu i ugostiteljstvu (45,9 tisuća) te industriji (24 tisuće). Broj stranih radnika prema njihovoj evidenciji na kraju 2023. iznosio je 117.549 ili preko 8% zaposlenih u pravnim osobama čime se potkrepljuje procjena da se preko 10% zaposlenih u pravnim osobama odnosi na strane radnike i umirovljenike koje su se vratili na tržište rada kroz polovicu radnog vremena”, navode analitičari Raiffeisenbanka.