Čak 28 timova razvija AI rješenja za jedan od najskupljih problema zdravstva

Autor: Ana Roksandić , 28. veljača 2024. u 07:00
Pristiglo je 99 prijava te formirano 28 timova /R. Anić/PIXSELL

AI4Health.Cro organizira natjecanje s ciljem razvoja rješenja za tzv. rane rehospitalizacije.

Umjetna inteligencija i zdravstvo svakim danom sve su povezaniji. Prepoznali su to i u Europskom digitalnom inovacijskom centru za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i medicini (AI4Health.Cro) te organizirali natjecanje na kojem će biti predstavljena raznovrsna inovativna rješenja koja spajaju AI i zdravstvo.

Cilj natjecanja je razviti rješenje za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, tzv. rane rehospitalizacije. Pristiglo je čak 99 prijava od kojih je formirano 28 timova koji će se do 12. travnja boriti za nagrade iz novčanog fonda vrijednog 9000 eura.

Više vremena za pacijente
“Izuzetno smo zadovoljni s brojem prijava kojih smo dobili, skoro okruglih sto. Najvažnije je što su se javili eksperti koji imaju što za reći, a vidjet ćemo uskoro i ono što će oni isporučiti u okviru rješenja za koja apliciraju. Vjerujem da ćemo dobiti vrlo zanimljiva rješenja, da će ona dobiti svoju primjenu i da ćemo sutra svi biti njihovi korisnici”, rekao je Frane Šesnić, direktor ZICER-a.

Problem rane rehospitalizacije, tj. ponovnog vraćanja pacijenta u bolnicu 30 dana od otpusta, predstavlja značajan financijski teret za brojne svjetske zdravstvene sustave. Primjerice troškovi rane rehospitalizacije u SAD-u premašuju 25 milijardi dolara godišnje. Osim financijskog tereta, ponovni prijemi negativno utječu i na oporavak i kvalitetu života pacijenta.

“AI ima velike prednosti u vidu ubrzavanja određenih procesa, smanjivanja troškova i pomaganja liječnicima da rade ono za što su se educirali, jer oni osim toga sada imaju velik broj zadataka koji im oduzimaju puno vremena.

Problem i u SAD-u

Troškovi rane rehospitalizacije u SAD-u premašuju 25 milijardi dolara godišnje. Uz financijski teret, ponovni prijemi negativno utječu i na oporavak i kvalitetu života pacijenta.

Fundamentalno, ono što ćete dobiti je liječnika koji ima više vremena za pacijenta, čiji procesi će biti brži i za njih jednostavniji i precizniji, jer ne postoji onaj ‘zamor materijala’ kod čovjeka, nego stroj uvijek s jednakom točnošću može obaviti taj zadatak i prvi i drugi i 50. put”, pojasnila je Anja Barešić, koordinatorica projekta AI4Health.Cro.

Konačni cilj je je stvoriti ekonomski održive projekte u čijoj će komercijalizaciji i osvajanju međunarodnog tržišta ZICER kroz svoje kapacitete biti od koristi, naglasio je Šesnić, dok tim koji stoji iza projekta AI4Health.Cro ističe kako se kroz taj izazov teži ne samo smanjiti broj nepotrebnih rehospitalizacija, već i povećati efikasnost zdravstvenog sustava i poboljšati pacijentovo iskustvo.

“Da bi taj problem adresirali na efikasan način, timovi će se fokusirati na tri vrlo specifična zadatka koji uključuju razvoj modela predviđanja, kvalitativnu analizu za razumijevanje i interpretaciju podataka, te izgradnju korisničkog sučelja koje objašnjava rizike”, pojasnio je Tomislav Šmuc, predstojnik Zavoda za elektroniku na Institutu Ruđer Bošković.

AI već prisutan
I dok će se natjecateljski timovi boriti u osmišljavanju novih rješenja, umjetna inteligencija već se primjenjuje u hrvatskom zdravstvu. Najčešće u zapisivanju nalaza, napominje Barešić, točnije govor koji liječnik izgovori u diktafon umjetna inteligencija brzo pretvori u tekst te se tako eliminira liječnikovo tipkanje na kraju svakog pregleda.

Uz to, umjetna inteligencija u Hrvatskoj se već primjenjuje u dijagnostici kroz programe otkrivanja raka pluća. Barešić je najavila da postoje tehnologije koje samo što nisu izašle na tržište, poput digitalnih asistenata i drugih tehnologija koje također koriste AI.

“U Europi se umjetna inteligencij puno više koristi, tako da njeno vrijeme u zdravstvu svakako dolazi”, vjeruje Barešić.

Komentirajte prvi

New Report

Close