Fond rizičnog kapitala težak oko 50 milijuna eura i namijenjen ulaganjima u komercijalizaciju znanstvenih projekata uskoro bi trebao početi s radom. Operativan bi trebao biti u travnju, najavljuje Dalibor Marijanović, partner u Vesna Venture Capitalu, društvu koje je odabrano da upravlja fondom za transfer tehnologija.

Time bi napokon trebao biti završen proces osnivanja fonda čime bi počela ulaganja u projekte koje razvijaju domaći i slovenski znanstvenici na sveučilištima, istraživačkim institutima i centrima.

Dugo čekanje
Taj je proces, naime, započeo još u srpnju 2021. kada su Europski investicijski fond (EIF), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i SID banka, slovenska izvozna i razvojna banka, potpisali ugovor o osnivanju prve regionalne platforme za transfer tehnologija (CEETT). Spomenute su institucije osnivanje fonda poduprle s 40 milijuna eura (20+10+10), dok je društvo odabrano za njegovo upravljanje trebalo prikupiti dodatnih do 10 milijuna eura.

U taj proces Vesna Venture Capital krenuo je lani, a do sada su prikupili 9,5 milijuna eura te još pregovaraju s nekoliko investitora za dodatnih dva do tri milijuna eura, otkriva Dalibor Marijanović za Poslovni dnevnik. Fond bi dakle, u konačnici, mogao upravljati s nešto više od 50 milijuna eura.

“U završnoj smo fazi osnivanja fonda koja traži usklađenje oko ugovora za investitore te treba proći njihove pravne službe tako da očekujemo da bi u travnju fond trebao biti operativan za investiranje”, kaže Marijanović, jedan od tri partnera u Vesna Venture Capitalu, a inače i osnivač i direktor Invento Capital Partnersa.

Fond rizičnog kapitala namijenjen ulaganjima u znanstvene projekte operativan bi trebao biti u travnju, najavljuje Dalibor Marijanović, partner u Vesna Venture Capitalu/PD

Uz njega partneri u fondu su Nina Dremelj, predsjednica udruge Poslovnih anđela Slovenije i Srđa Iveković, iskusni fond menadžer koji je sudjelovao i u osnivanju VC fonda Feelsgood.

Treba spomenuti da je početak rada fonda za transfer tehnologija bio najavljen za ljeto 2023., no pomaknut je jer je došlo do promjene u timu, objašnjava Marijanović.

“U rujnu sam zamijenio Alexandre Massarta na mjestu partnera. To je tražilo dodatne aktivnosti u radu s EIF-om. Nakon toga smo obišli stare i nove investitore te uspjeli zatvoriti potreban iznos za optimalnu veličinu fonda”, objašnjava partner u Vesna Venture Capitalu.

Prilike se ‘snimaju’
Dodatni investitori u fond su institucionalni ulagači. Koji točno Marijanović ne otkriva, već samo navodi da se radi o nekim od hrvatskih i slovenskih mirovinskih fondova te nekolicini privatnih ulagača, većinom iz Slovenije. Na ulaganja pak, kada sva procedura oko njegovog službenog početka bude odrađena, neće se dugo čekati jer prilike i zanimljive projekte Vesna Venture Capital “snima” već neko vrijeme.

“Imamo trenutačno 30-ak aktivnih prijava te smo organizirali proces za procjenu i financiranje”, otkriva Marijanović dodajući da imamo online pristup za dostavu informacija, ali da obavezno razgovaraju s potencijalnim partnerima. “Kako aktivno radimo na odabiru prvih investicija možemo reći da je, s pozicije potencijalnih korisnika, fond aktivan”, ističe Marijanović.

Njegovim bi osnivanje znanstvenim projektima trebalo biti lakše premostiti tzv. dolinu smrti, odnosno trenutak u kojem ostaju bez javnog financiranja, zbog čega ne uspiju doći do faze komercijalizacije. Taj će fond, dakle, biti upravo karika koja nedostaje u komercijalizaciji znanstvenih istraživanja, smatra Marijanović.

“Naši znanstvenici i rad na istraživačkim organizacijama se često oslanjaju na grantove, što je dobro u ranoj fazi ili u samoj fazi osnovnog istraživanja. No, kad idemo prema primijenjenom i razvojnom istraživanju, grantovi nisu pokretač inovacija i tu vidimo veliku priliku za komercijalizaciju znanstvenog outputa kroz naš fond”, kaže dodajući da već sada imaju jako zanimljivih ideja i projekata. “Sigurni smo da će u narednih pet godina biti vrlo zanimljivih novih proizvoda i usluga”, napominje Marijanović.