Još danas do 11 sati građani mogu upisati trezorske zapise, koji su se, osim u Fini, mogli upisati i na digitalnoj platformi e-Riznica. Omogućeno je ulaganje u trezorce ročnosti od 91 dana, kojom se planira prikupiti 250 milijuna eura, te od 364 dana, uz ciljani nominalni iznos od 300 milijuna eura.

Do ponoći u subotu zaprimljeno je malo više od 33.600 ponuda građana. Od toga oko 6800 za upis na tri mjeseca te malo manje od 27 tisuća ponuda za upis na godinu dana. Vrijednost do sada upisanih ponuda građana je veća od 728 milijuna eura, javio je HRT.

Datum izdanja trezorskih zapisa bit će 29. veljače, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1000 eura, godišnji prinos za trezorce ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto.

“Trezorci” se kupuju uz popust pa minimalni iznos ulaganja za jedan “tromjesečni” trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana. Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura.

Sutra od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu mogu upisati i institucionalni ulagači. Datum dospijeća za tromjesečni trezorac je 30. svibnja ove godine, a za onaj od ročnosti 364 dana 27. veljače 2025. godine.

U ožujku vjerojatno novi krug ulaganja u “narodne” obveznice

Primorac je podsjetio da će 8. ožujka građanima sjesti i prvi prihodi na ime kamata od lani upisanih “narodnih” obveznica, a najavio je da će vjerojatno u ožujku građanima biti pružena nova mogućnost ulaganja u “narodne” obveznice, pri čemu će više detalja o novom izdanju biti poznato u nadolazećim danima i tjednima.

Podsjetivši na prošlogodišnja izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa za građane, Primorac je istaknuo da su njima privučeni novi ulagatelji na tržište, a značajno se podigla i financijska pismenost građana. Naime, lani je oko 45 tisuća građana upisalo više od 1,3 milijarde eura vrijednih obveznica, dok je njih oko 36 tisuća za trezorske zapise uplatilo gotovo 970 milijuna eura.

Dakle, s ta dva izdanja je prikupljeno oko 2,3 milijarde eura, a mahom je riječ o depozitima građana koji su do tada bili u bankama po “gotovo nikakvim kamatnim stopama”. Pritom je na godišnjoj razini, umjesto institucionalnim investitorima, građanima koji su uložili u te vrijednosne papire “preusmjereno” više od 80 milijuna eura, istaknuo je ministar.

U kontekstu borbe protiv inflatornih pritisaka izdanjima se uspjelo pridonijeti i “egzogenom” povećanju kamatnih stopa banaka na nove depozite, pa su tako oročeni depoziti počeli i rasti, naglasio je Primorac. Naime, po podacima HNB-a, na kraju 2023. godine oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini skok za 9,3 posto.