O dugoočekivanom prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je pušten u javnu raspravu i koji bi trebao dopuniti pravne praznine vezane uz upravljanje i održavanje zgrada iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i one iz Uredbe o održavanju zgrada iz 1997., narednih bi se dana mogla očitovati i osiguravajuća društva.

Uhlir: ‘Znatan teret’
U prethodnim nacrtima novog Zakona navodno je postojala obveza osiguranja od rizika potresa, no sada je više nema. S time osiguravatelji neće biti baš najzadovoljniji. Prethodno prisutne formulacije u Zakonu navodno su upućivale na kriterij prema kojemu bi se oni građani koji žive na seizmički aktivnijim područjima u Hrvatskoj morali osigurati od rizika potresa, dok za one koji žive na ‘mirnijem’ tlu ta obveza ne bi postojala.

Govoreći o novom Zakonu, te su navode na konferenciji za medije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu komentirali potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić te državni tajnik Željko Uhlir. To što se razmatralo, kazao je Uhlir, bile su samo opcije.

“Treba imati u vidu da bi osiguranje od potresa, ako bi bilo prisilno uvedeno, postalo znatan teret za naše građane. Vidjet ćemo što će donijeti javna rasprava”, poručio je.

Bačić je rekao da su ovim prijedlogom Zakona utvrdili što smatraju da bi bilo obvezno osiguranje. “To ne znači da mi priječimo suvlasnicima da troškove osiguranja zgrade dignu na višu razinu kad je u pitanju potres i tamo gdje su trusna područja. Razmišljat ćemo o tome, vidjeti što bi to značilo i koliko bi ti troškovi povećali iznos pričuve”, kazao je.

Prilikom predstavljanja prijedloga novog Zakona navedeno je i da će olakšati energetsku obnovu zgrada i ugradnju dizala. Među bitnim novostima zakona ističe se i osnivanje zajednica suvlasnika koje bi bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), a Državna geodetska uprava bi izradila registar zajednica suvlasnika. To će olakšati postupke energetske obnove i ugradnje dizala, koje će država sufinancirati s trećinom troškova.

Zakon propisuje minimalnu visinu zajedničke pričuve koja iznosi 0,36 eura po metru četvornom te redovito i izvanredno održavanje zgrada. “Kod hitnog popravka, predstavnik suvlasnika je dužan, nakon otklanjanja problema, pribaviti potpise petine suvlasnika, kako bi se osiguralo da su popravci doista obavljeni na zajedničkim dijelovima zgrada”, kazao je Bačić.

Također, predviđena je i obaveza suvlasnika da osiguraju zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno od požara, oluja, udara groma, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, kao i odgovornost za štetu prema trećim osobama.

Otvoreno do 20. ožujka
Savjetovanje je otvoreno do 20. ožujka, nakon čega se Zakon upućuje u redoviti saborski postupak. Znači li to da će trošak nekog budućeg potresa ići iz džepa svih hrvatskih građana, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje žive, ostaje vidjeti.

Osiguravajuće kuće već su isticale da bi vlasnici odabirom odgovarajućih pokrića prilikom obnove umanjili financijski teret i da bi njihova imovina bila brže obnovljena. Smatraju da je građane, ali i gospodarstvo potrebno kontinuirano poticati na aktivnije promišljanje o osiguranju, a ne podlijegati očekivanju ‘ako mi se što dogodi, država će pokriti’.

Uz to, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga među razlozima za neugovaranje osiguranja od katastrofalnih rizika kao što su potres i poplava prepoznaje i visinu premije te slabo poznavanje ponude proizvoda osiguravajućih kuća.