U dinamičnom svijetu europskog nogometa privatni kapital mijenja pravila igre, pretvarajući klubove u globalne brendove i poboljšavajući iskustva navijača. Ta tranzicija, obilježena značajnim ulaganjima u ‘Velikih pet’ europskih liga, naglašava pomak prema financijskoj održivosti usred rastuće komercijalne privlačnosti sporta.
Američki investitori, privučeni globalnom gledanošću sporta, posebno su aktivni, ističući privlačnost nogometa izvan tradicionalnih granica. Međutim, oslanjanje HNL/SuperSport lige Hrvatske na prodaju talenata zbog neodrživih financijskih praksi – uslijed niskih prihoda od prava na emitiranje – postavlja izazove za privatni kapital, naglašavajući potrebu za strateškim restrukturiranjem kako bi se privukla ulaganja.
U stalno promjenjivom krajoliku europskog nogometa, na teren je izašao novi igrač, ne s dresovima i kopačkama, već s proračunskim tablicama i investicijskim portfeljima. Ulazak ‘private equity’ fondova na ‘sveta’ tla najboljih europskih nogometnih klubova označava značajnu promjenu u financijskom i kulturnom tkivu sporta. Ovo kretanje nije samo o novcu, radi se o transformaciji klubova u globalne brendove, poboljšanju iskustva navijača i osiguravanju financijske održivosti na visoko konkurentnom tržištu.
‘Velikih pet’ europskih liga doživjelo je meteorski rast ‘private equity’ ulaganja, s vrijednostima transakcija koje su skočile sa skromnih 66,7 milijuna eura u 2018. na zapanjujućih 4,9 milijardi eura u 2022. Taj priljev predvode preuzimanja poput Chelseaja i AC Milana, donoseći rekordna vrednovanja u prihodima višestrukih od 5,3x za Chelsea Football Club i 4,5x za AC Milan, za koje su ‘private equity’ fondovi izdvojili 3 milijarde eura i 1,2 milijarde eura.
Globalna privlačnost
Te transakcije naglašavaju ogroman komercijalni potencijal i globalnu privlačnost europskih nogometnih klubova. Prema Pitchbooku, u 35 od 98 klubova ‘Velike petorke’ (35,7%) sudjeluje privatni kapital (uglavnom ‘private equity’, s nešto manje ‘venture capital’ i ‘private debt’) na razini vlasništva klubova.
‘Private equity’ fondovi okrenuli su se vlasništvu nogometnih timova u potrazi za niskom korelacijom s ostalim klasama imovine i diverzifikacijom, obećavajućim povratima te prestižom. Američki investitori, posebno, pokazali su velik interes, privučeni globalnom gledanošću sporta i prilikom za diverzifikaciju investicijskih portfelja, predstavljajući trećinu ukupnog broja investitora.
Opća je svijest o tome da je nogomet puno više od omiljenog sporta te da se radi o ogromnom biznisu. U sezoni 2021./22., klubovi ‘Velike petorke’ (ukupno 98 klubova iz Engleske Premier lige, španjolske La Lige, talijanske Serie A, njemačke Bundeslige i francuske Ligue 1) generirali su ukupno 17,1 milijardi eura prihoda pri čemu je većina prihoda (51 posto) dolazila od emitiranja ili TV prava te sponzorstva (31 posto). Engleska Premier liga je dominantna novčana mašina koja ostvaruje 6,4 milijarde eura prihoda (37 posto ukupnih prihoda ‘Velike petorke’) u toj sezoni, dok nacionalne lige imaju skromniji udio. Zapravo, upravo budući prihodi od prava na emitiranje privlače najviše interesa od strane tih investitora.
Prije dosta vremena, još 2005. godine, sudjelovala sam u transakciji sekuritizacije budućih prihoda od prava na emitiranje jednog od klubova za talijansku Seriju A dok sam radila za jednu od najvećih američkih investicijskih banaka u Londonu. U to vrijeme, ‘private equity’ fondovi nisu spadali u potencijalne ulagače u takav tip transakcija, no čini se da se vremena mijenjaju.
Prilično je neobično što ti fondovi ulaze u investicijske strategije vremenskim horizontima koji se protežu izvan njihovog uobičajenog razdoblja od 3 do 5 godina, već idu na razdoblje od 20 godina.
Primjerice, već više od godinu dana vode se rasprave o prodaji udjela od 8 posto u budućim prihodima od emitiranja njemačkog nogometa u sljedećih 20 godina za otprilike milijardu eura. Nakon pozitivnog većinskog glasanja potrebnog za poštivanje pravila “50+1” Bundeslige i visoko političkih rasprava, popis privatnih kapitalnih firmi koje su ostale zainteresirane suzio se na CVC Capital Partners kao jedinog preostalog. CVC Capital Partners već ima sličan aranžman u Španjolskoj (bez Real Madrida i Barce) i Francuskoj, međutim, Blackstone, Advent i EQT su se povukli iz transakcije.
Vrednovanja skočila u nebo
Dok strast ‘private equity’ fondova za sportskim ulaganjima dostiže vrhunac, postavlja se ključno pitanje: svjedočimo li stvaranju balona? Na drugoj strani Atlantika također svjedočimo pomami i rastu valuacija poput nedavne akvizicije Washington Commandersa za više od šest milijardi dolara, signalizirajući da su vrednovanja sporta skočila u nebo. Kritičari tvrde da je ideja o sportu kao klasi imovine s niskom korelacijom i odličnom diverzifikacijom pretjerano pojednostavljena, poglavito radi ‘inflacije’ vrednovanja i ‘špekulativnih’ zanosa.
Naposljetku, nameće se pitanje koliko su ti globalni trendovi pomame ‘private equity’ ulagača i ostalih privatnih ulagača relevantni za hrvatski nogomet. Hrvatska nogometna reprezentacija, rangirana 10. na svijetu, može se pohvaliti značajnim talentom, što potvrđuje njihova procijenjena tržišna vrijednost od 377 milijuna eura na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. Unatoč takvom visoko profilnom uspjehu, HNL/SuperSport liga Hrvatske suočava se s oštrim financijskim izazovima. Istraživanje Denisa Alajbega, Zorana Bubaša i Bojana Morića Milovanovića ističe da liga se bori s neodrživim operativnim profitnim maržama od -70 posto i omjerom plaća prema prihodima koji premašuje 100 posto.
Oslanjanje na prodaju talenata, umjesto na generiranje značajnih prihoda od prava na emitiranje, koji čine samo 3 posto prihoda, oštro se razlikuje od financijskih modela glavnih europskih liga. To oslanjanje na prodaju igrača naglašava značajnu prepreku za privlačenje privatnog kapitala ili ‘private equity’ ulaganja u hrvatski nogomet, pozivajući na stratešku reevaluaciju tokova prihoda i financijske održivosti.
