Kaos. Mala je to riječ koja vjerno opisuje stanje sa zapošljavanjem stranaca na hrvatskom tržištu rada. Agencije za posredovanje pri zapošljavanju i ustupanje radnika niču kao gljive poslije kiše, u registru u koji se moraju prijaviti već ih je 645.

Neke su već i u stečaju i čekaju brisanje jer su plesale samo jedno ljeto. Neke nisu počele s radom, a nekima je poslovno teže nego što su očekivali. Protekla 2023. godina svima je bila prva prava prilika za golem rast jer je Hrvatska ušla u Schengenski prostor i postala zanimljivija radnicima s Dalekog istoka.

Tko je ugrabio najveći dio poslovnog kolača bit će jasnije vidljivo nakon predaje završnih poslovnih rezultata za 2023., no prije toga iz agencije Humble Hunters, čiji naziv na hrvatskom jeziku glasi Skromni lovci, za Poslovni dnevnik otkrivaju da su ostvarili rast prihoda od 127% – s 4,4 milijuna eura u 2022. na 10 milijuna eura lani. I nisu presretni.

“Težak je to posao. Kada smo kretali, računali smo da bi profitabilnost mogla biti i do 20%, a ispostavlja se da je 4 do 5%” kaže Dejan Trojanski, uz Sandyja Protića suvlasnik Humble Huntersa, agencije koja surađuje s najvećim domaćim kompanijama poput Valamara, Dalekovoda, Jamnice i Hrvatske pošte. Uključeni su i u pripremu izmjena Zakona o strancima koje bi aktualni kaos trebale urediti i koje smo, zahvaljujući podacima MUP-a, sistematizirali u ovom tekstu.

Trojanski kaže da su se svi odjednom počeli baviti posredovanjem u zapošljavanju radnika, a mnogi ne poznaju zakonske odredbe i procedure na kojima posao počiva jer nema prepreka da jučerašnji ugostitelj danas bez posebnih uvjeta postane – dobavljač stranih radnika. Velika potražnja, nepovoljni demografski trendovi i iseljavanje domaćih stanovnika stvorili su plodno tlo na kojem mnogi žele poslovno narasti. Samo za neke nije jasno kako su to zamislili.

“Mi zarađujemo tako što poslodavcu pronalazimo i dovodimo radnika i za to uzimamo naknadu u visini jedne radnikove bruto plaće. A ako zapošljavamo visoko kvalificirane stručnjake, onda se naknada penje i do dvije ili čak tri bruto plaće. No, događa nam se da neke projekte izgubimo jer naša konkurencija ponudi posredovanje u zapošljavanju bez naknade što jednostavno nije moguće”, kaže Trojanski ostavljajući neodgovorenim pitanje je li moguće da takvi naknadu naplaćuju radniku, što u RH nije zakonito, no moguće je da to strani radnici koji eventualno takve naknade plate – ne znaju.

Jer je u zemljama iz kojih dolaze to zakonito i nerijetko su već platili ili se zadužili da dobiju priliku raditi u Europi. Da je praksa naplaćivanja radnicima da bi im se našao posao u RH moguća, natuknuo nam je Vanja Horvat, direktor agencije Profesio u vlasništvu Andrije Sesera i austrijske tvrtke Interseroh. Horvat naglašava da agencija ne naplaćuje radnicima naknadu za zapošljavanje. Humble Hunters radnike i ustupa poslodavcima, što znači da su kod njih zaposleni, pa u prihod ulaze i sve radničke plaće koje im isplaćuje poslodavac.

Nužno je omogućiti zapošljavanje stranaca onim poslodavcima koji doprinose gospodarstvu i prema kojima sustav mora biti efikasan i fleksibilan, ističu u agenciji Humble Hunters koju vode Dejan Trojanski i Sandy Protic/ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Kaotično stanje na tržištu opisuje i Manuela Vukelić, vlasnica i direktorica Job Huntera (Lovac na posao), agencije koja je počela poslovati u proljeće 2022., no relevantan prihod od stotinjak tisuća eura bilježi tek lani. Vukelić koja se bavi isključivo posredovanjem ispričala nam je da su tri građevinska radnika iz Nepala dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj jer su bili potrebni poslodavcu na poslovima zidara i tesara.

Izdavanje dozvola trajalo je dovoljno dugo da je sezona građevinskih radova prošla, pa više nije bilo posla za koji su dobili dozvole. Poslodavac koji uz građevinski ima i klesarski biznis izrade nadgrobnih spomenika, ipak im je dao posao. Prenosili su teške mramorne ploče i ubrzo zaključili da sa svojom sitnom građom, lakši od ploče koju moraju prenositi, oni taj posao ne mogu obavljati bez da kao žrtvu polože vlastitu kičmu.

Poslodavac nije imao drugog posla za njih, a iz agencije koja je posredovala u zapošljavanju poručili su “da više nisu nadležni”. Tri su se radnika iz Nepala našla praznih džepova na hrvatskim ulicama, a Vukelić ih je zbrinula o svojem trošku i sada im traži novi posao.

“Ulažem u zbrinjavanje stranih radnika koji ostaju bez poslova i tražim im nove poslodavce zato tako ulažem u svoje buduće poslovanje. Agencijama u njihovim domovinama važno je poslati poruku da se brinemo o ljudima koje nam pošalju kako bi nam slali kvalitetne radnike”, tumači Vukelić i dodaje da strani radnici sav novac koji zarade šalju u domovinu ne ostavljajući za sebe niti stotinjak eura u slučaju da ostanu bez posla. Pođe li nešto po zlu, nađu se i u situaciji da gladuju.

Petar Lovrić, vlasnik agencije Kadus kaže da vrlo malo radi sa stranim radnicima iz zemalja koje trebaju vizu za Schengenski prostor, ali s velikim iskustvom na tržištu rada tumači kako prema aktualnim propisima strani radnici koji ostanu bez posla za koji imaju dozvolu moraju u roku od 15 dana dobiti dozvolu za novi posao. Ili napustiti zemlju.

O deportacijama se šuti
“To je u toliko kratkom roku nemoguće, a deportacija je skupa pa se svi prave da se to ne događa”, kaže Lovrić dodajući da je situacija još zamršenija ako su strani radnici zaposleni u agenciji, a poslodavcu su ustupljeni i dogodi se da ih poslodavac više ne treba.

“Prema Zakonu o strancima, ako im se ne izda nova dozvola za novi posao u roku od 15 dana, oni bi isto trebali biti deportirani. Ali Zakon o radu koji regulira ustupanje radnika zabranjuje agenciji da im otkaže ugovor o radu ako ih poslodavac više ne treba”, opisuje Lovrić i problematiku nadležnosti zakona koja dovodi do toga da se na terenu primjenjuje Zakon o radu, no nitko nije siguran postupa li sasvim sukladno propisima.

Opisu kaosa pridružuje se i direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber tumačeći da je jednostavno osnivanje agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju dovelo do velikog broja agencija “za jednokratnu upotrebu” koje obave jedan ili dva posla dovođenja ili ustupanja radnika i prestaju s radom.

“Postupanja takvih agencija i njihovo neefikasno sankcioniranje u konačnici stvaraju reputacijski problem za ostale agencije koje dugi niz godina rade u Hrvatskoj na zakonit način”, kaže Weber. Trojanski iz Humble Huntersa tome dodaje da je u drugim zemljama agencijski rad reguliran od strane državnih tijela.

“Morate zadovoljiti određene tehničke uvjete prije otvaranja agencije, polaže se bankarska garancija na minimum 30 tisuća eura i morate imati barem jednu visokokvalificiranu osobu zaposlenu koja je položila stručni ispit za rad u agenciji. Kod nas to ne postoji i to daje previše prostora za nepropisno obavljanje djelatnosti”, kaže Trojanski.

Suvlasnik agencije Humble Hunters sažeo je bilješke s radionica HUP-a i HGK na kojima se sa svim dionicima pripremaju prijedlozi za izmjene Zakona o strancima, a prijedloge izmjena saželi su nam i u MUP-u.“Namjera je omogućiti zapošljavanje stranaca onim poslodavcima koji doprinose gospodarstvu i prema kojima sustav mora biti efikasan i fleksibilan”.

Izmjenama zakona propisat će se dodatni uvjeti za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Trenutačno, pojasnio je Trojanski, poslodavac mora da bi mogao zaposliti stranca imati bar jednog državljana Hrvatske ili EU, odnosno Švicarske, zaposlenog na neodređeno vrijeme najmanje šest mjeseci, a sada se to želi produljiti na godinu dana. “Na taj način želi se spriječiti novoosnovane tvrtke da odmah posežu za zapošljavanjem stranaca, a prije nego što realno započnu obavljanje gospodarske aktivnosti”, kažu u MUP-u.

Za poslodavce koji žele zapošljavati strane radnike predlaže se novi uvjet prema kojem u posljednjih šest mjeseci, ako je poslodavac pravna osoba, mora imati najmanje 10 tisuća eura prometa mjesečno, a ako je fizička osoba – najmanje 15 tisuća eura prometa u šest mjeseci.

Trebao bi se mijenjati i omjer broja domaćih i stranih radnika. Trojanski ističe da je trenutačno omjer broja domaćih i stranih radnika propisan samo za zanimanja za koja se provodi test tržišta rada i radi se o brojci od 4 stranca koja je moguće zaposliti na jednog domaćeg zaposlenika. “Predlaže se smanjenje omjera broja domaćih i stranih radnika tako da se na jednog domaćeg radnika može zaposliti šest stranih, a u deficitarnim zanimanjima i 8 stranih radnika”, prenosi Trojanski aktualne zaključke s radionica HUP-a i HGK.

Iz MUP-a ističu da će se provjeravati kompetencije poslodavaca za rad u deficitarnim zanimanjima, pojačat će se nadzor nad poslodavcima i agencijama za privremeno zapošljavanje s ciljem izbacivanja s tržišta nelojalne konkurencije.

“Od poslodavaca će se tražiti prilaganje dokaza o kompetencijama stranca kojeg zapošljava u deficitarnom zanimanju, kako ne bi dolazili strani radnici bez znanja i vještina koje su potrebne.” kažu u MUP-u.

Možda i najveću pomutnju na tržištu rada stvorio je podatak prema kojem je lani izdano 172.499 radnih dozvola za strance, a na mirovinski sustav prijavljeno ih je 90 tisuća. U MUP-u su objasnili da broj dozvola nije povezan s brojem radnika već da je moguće da je za jednog radnika izdavano tijekom godine više dozvola.

Produljenja dozvola
Izmjenama Zakona o strancima planira se ograničiti broja podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad, sukladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Prema dosadašnjim razgovorima u HUP-u i HGK-u, govori se o uvođenju pravila prema kojem bi poslodavac koji zapošljava 50 domaćih, odnosno EU radnika, mogao podnijeti do 50 zahtjeva, onaj koji zapošljava 250 radnika do 250 zahtjeva, a poslodavci s više od 250 zaposlenih mogli bi podnijeti neograničen broj zahtjeva.

“Na taj način spriječilo bi se poslodavce koji zapošljavaju samo jednu osobu da podnesu ogroman broj zahtjeva”, kaže Trojanski.

Iz MUP-a naglašavaju da bi se provjeravale i podmirene obveze poslodavaca za sva javna davanja. Kaos sa dozvolama za rad doveo bi se u red produljenjem važenja dozvola za boravak i rad s jedne godine na dvije godine, a takozvane “cjelogodišnje” dozvole za boravak i rad koje se izdaju na temelju mišljenja HZZ-a produljile bi se s jedne na maksimalno tri godine, a dozvole za sezonske radnike na najviše devet mjeseci u razdoblju od godinu dana umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

Trojanski naglašava kako važnim smatra i propisivanje razdoblja nezaposlenosti za strane radnike što bi omogućilo da strani radnik bude višekratno ili jednokratno nezaposlen do 60 dana, ali da se ne mora prijaviti na HZZ, no ostvaruje pravo na naknadu za nezaposlene. Jednako tako, tražit će se i propisivanje jednake plaće stranim radnicima kakvu imaju i domaći radnici.

Direktorica HUP-a Irena Weber zaključuje da bi bilo poticajno kada bi se ukinuo ili smanjio iznos retroaktivne naknade koju strani radnici moraju platiti HZZO-u za 12 mjeseci prije nego što su došli u Hrvatsku, što otprilike iznosi 1000 eura. Direktorica HUP-a napominje i da će problem radne snage pratiti Hrvatsku na dugi rok, pa je u svrhu njegova rješavanja potrebna pametna i ciljana imigracijska strategija.

“Da bismo osigurali rast standarda cijelog društva i dovoljan broj radnika koji će gurati ovo društvo prema naprijed, potrebna je kombinacija pametnih politika”, kaže Weber te ih sažima u porezno rasterećenje rada za koje vjeruje da bi ubrzalo rast primanja, donošenje novog Zakona o radu koji bi štitio radnika, a ne radno mjesto na kojem netko radi, te povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada kako bi se ljudi školovali za zanimanja koja će im omogućiti dobro plaćen posao.

“Kroz obrazovni sustav možemo potaknuti i dolazak studenata s emitivnih tržišta u deficitarna zanimanja, čime bismo osigurali radnu snagu u dugom roku. U tom smislu smatramo da bi bilo poticajno kada bi se studentima iz trećih zemalja omogućilo korištenja subvencija za smještaj i prehranu”, zaključuje Weber vraćajući priču o stranim radnicima na potrebu hrvatskog društva da se počne brinuti kako da privuče one kvalificirane i visoko obrazovane. S ciljem da zavlada – red.