SensusQ jedna je od vodećih tvrtki u svijetu za implementaciju umjetne inteligencije na polju vojne i poslovne strategije te fuzije obavještajnih podataka.

S direktorom za strategiju uspješne estonske tvrtke razgovarali smo o kontinuiranom ruskom ometanju GPS-a na Baltiku, te o mogućnostima suradnje s tvrtkama iz RH i nužnosti reforme sustava za promicanje startup tvrtki i obrambene industrije u Hrvatskoj.

Svjedoci smo povećanja ruske elektroničke aktivnosti u baltičkoj regiji, odnosno ometanja GPS-a. Koliko je taj ometač moćan i koliko je štetan i potencijalno opasan za susjedne zemlje? Postoji li povećanje aktivnosti ometanja ili ostaje konstantno?

Doista, došlo je do povećanja ruskih elektroničkih aktivnosti oko baltičke regije od kraja prošle godine, najvjerojatnije kao pokušaj odvraćanja ukrajinskih napada dronovima na rusku stratešku infrastrukturu.

Međutim, posljednjih mjeseci došlo je do velikog porasta emitiranja signala iz Kalinjingrada, koji rade u redovitim intervalima i ometaju opsege GPS navigacije. Ometači su prilično snažni i lako ih je detektirati u baltičkim državama te u obližnjim skandinavskim zemljama, kao i u Poljskoj.

Zrakoplovi, na primjer, naravno imaju alternativna sredstva navigacije i prema izjavama lokalnih dužnosnika za sigurnost prometa, to nije izazvalo previše zabrinutosti, čak ni kada je GPS degradiran. Međutim, ovo se definitivno može vidjeti kao prijeteći signal Ruske Federacije. Takve aktivnosti, naravno, nisu slučajnost.

Bili ste na izložbi ASDA 2023 (sajam vojne industrije održan u svibnju u Zadru, op.a.), zajedno s hrvatskim startupom Orqa i estonskim Vegvisirom. Kakvi su vaši dojmovi o hrvatskoj obrambenoj industriji, posebice o potencijalima hrvatskih start-upova? Hrvatska zaostaje za Estonijom IT u pogledu obrazovanja i tek se nedavno počela brendirati kao regionalno IT središte.

Na ASDA-i smo nastupili na zajedničkom štandu s Vegvisirom i Orqom. Otišli smo s vrlo dobrim dojmovima o sektoru obrambenih inovacija u Hrvatskoj, u zemlji je definitivno puno talenata i inženjerskog znanja koji se mogu koristiti kao klica za jaku obrambenu industriju.

Čak i u Estoniji, iako imamo snažnu povijest IT razvoja, ako pogledate na primjer prije 10 godina, nije bilo previše obrambene industrije o kojoj bi se moglo govoriti.

Sada, zahvaljujući snažnoj volji i naporima te radu primjerice naše Udruge obrambene industrije i potpori bespovratnih sredstava Ministarstva obrane, ovaj sektor brzo raste. Ako se poslovnom okruženju šalju snažni signali da Hrvatska podupire ove tvrtke, nema razloga da zemlja ne može izgraditi jaku IT industriju. Ne samo regionalno, već i globalno.

Jeste li razmišljali o zajedničkoj suradnji s nekim hrvatskim tvrtkama?

U SensusQ-u naš je pristup uvijek takav da je u obrambenoj industriji lijepo imati jedan proizvod, ali prava snaga dolazi iz zajedničkih sposobnosti s drugim sustavima.

Na primjer, kada gradimo vodeći svjetski softver za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka, on se mora integrirati sa sustavima za upravljanje bojnim poljem, informacijama s kamera, dronova i senzora. Kako nam je hrvatsko tržište važno, otvoreni smo za zajednički razvoj i poslovne aktivnosti s hrvatskim tvrtkama, kako unutar lokalnog tržišta, tako i za prodaju zajedničkih kapaciteta drugim klijentima u svijetu.

Finska i Estonija nedavno su najavile povećanje nabave streljiva. Je li važno izgraditi kapacitete za domaću proizvodnju streljiva u maloj zemlji poput Hrvatske?

Estonija je doista postala jedan od najvećih kupaca streljiva u Europi, ne samo po glavi stanovnika, već i nominalno. Kao manja zemlja vjerujem da je lokalna obrambena industrija još važnija nego u većim zemljama, jer kada dođe do krize, nemate kupovnu moć i velike ugovore da skočite ispred reda i mogli biste biti dovedeni u situaciju da niste u mogućnosti na vrijeme nabaviti obrambeni materijal sa svjetskih tržišta. Vidimo to i sada. Ako zemlja nije naručila prije početka ruske agresije u Ukrajini, može očekivati da će dobiti naoružanje i streljivo za 5-10 godina od sada.

Jeste li dobili ikakvu potporu od vlade Estonije? Je li nužan sinergijski pristup u poticanju i njegovanju start-up tvrtki u obrambenom sektoru? U Estoniji postoji Enterprise Estonia, međutim u Hrvatskoj nemamo takvo tijelo središnje države od ukidanja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja 2010. Biste li savjetovali ponovno osnivanje slične institucije u Hrvatskoj?

Vrlo smo zahvalni na podršci koju smo primili, ne samo u novčanoj formi potpore za inovacije Ministarstva obrane i slično, već i u suradnji u testiranju, povratnim informacijama i korištenju u vježbama estonskih obrambenih snaga. Uz to, Entreprise Estonia bila je ključna u podršci u ranim fazama da dođemo na svjetske sajmove obrane, kao što je ASDA.

Ove mjere pomažu u pristupu svjetskim tržištima i mogu biti razlika između toga da startup postane scaleup i pronađe kupce ili da jednostavno “zatvori butigu”. Svaka zemlja ima svoje potrebe i želje, ali temeljem našeg iskustva svakako mogu preporučiti da razmotrite slične mjere podrške. Opet, Entreprise Estonia ne podržava samo novcem, već i radionicama za digitalizaciju, dovođenjem stranih tvrtki u posjet estonskim tvrtkama i tako dalje.