Dva najveća lanca ljekarni u Srbiji – Lilly Drogerie i Benu – zajedno su u 2022. ostvarili prihod od 46 milijardi dinara, što je nešto više od 390 milijuna eura.

Rezultat svih tvrtki u sektoru još je impresivniji – podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je 1180 registriranih ljekarničkih objekata u 2022. ostvarilo ukupan prihod od 168,2 milijarde dinara ili gotovo milijardu i pol eura.

Trojac na vrhu
Procjenjuje se da u našoj zemlji posluje oko 4000 ljekarni, od kojih se veliki lanci sastoje od više stotina objekata. Lilly Drogerie, koja je po visini ukupnih prihoda na prvom mjestu u djelatnosti maloprodaje farmaceutskih proizvoda u ljekarnama, prema vlastitim podacima ima više od 200 ljekarni, dok Benu ima 430 ljekarni diljem Srbije.

Treći član “velike trojke” po prihodima je Dr. Max, čiju “obitelj ljekarni” čine i Nova Pharm, Medis lek, Cvejić, Melem, Ristić i Emily pharm, s gotovo 300 ljekarni diljem Srbije.

Ljekarne koje su ostvarile najveće ukupne prihode najlakše je podijeliti na one u stranom i domaćem vlasništvu, pa su – ako ostanemo među prvih 10 – u domaćem vlasništvu Lilly, kao i ljekarničke ustanove Janković, Filly, Galen Pharm, Vegafarma i Kršenković, dok je AU Cvejić dio “obitelji” Dr.Max, a vlasnik Pet Network SRB je tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.

Vlasnici Benua su Phoenix Pharma, srbijanska članica njemačke Phoenix grupe koja posluje u 27 zemalja, dok je Dr.Max češka grupacija s najvećim lancem ljekarni u srednjoj i istočnoj Europi.

Još jedna podjela domaćeg ljekarničkog tržišta može se napraviti prema veličini ljekarničkog objekta, odnosno broju ljekarni koje čine lanac. Svaka šetnja glavnim beogradskim ulicama, kao i trgovačkim centrima, podrazumijeva prolazak pored najmanje dvije-tri ljekarne.

“Ova pojava odavno ugrožava rad već postojećih apoteka i svodi rad magistara farmacije na beznačajan zanat”, upozorava za Biznis.rs Mirjana Marković, magistar farmacije i predsednica Sekcije za apotekarsku delatnost Saveza farmaceutskih društava Srbije.

Zakon, inače, propisuje da ljekarničku djelatnost može obavljati magistar farmacije, odnosno magistar farmacije s odgovarajućom specijalizacijom te farmaceutski tehničar s odgovarajućom školom zdravstvene struke.

“Magistri farmacije su najdostupniji zdravstveni djelatnici i pružaju cijeli niz zdravstvenih usluga, od opskrbe lijekovima i pripreme magistralnih i galenskih lijekova do savjetovanja o pravilnoj primjeni i nuspojavama”, kaže Mirjana Marković.

A tržište je u ljekarne ušlo na “mala vrata” prije sedam godina, kada je Pravilnikom o popisu proizvoda koji se smiju prodavati u ljekarni propisano da se “sredstva za njegu” mogu naći među lijekovima na recept i bez recepta, pomoćnim lijekovima i medicinskim kozmetika, zaštita i bojenje usana i područja oko očiju’ ili ‘proizvodi za čišćenje’, kišobrani, čarape i ‘ostala tekstilna odjeća koja dolazi u dodir s kožom’.

Pitanje regulacije
Ekonomist Mihailo Gajić, međutim, kaže za Biznis.rs da ne vidi zašto bi Srbiji bila potrebna dodatna regulacija kroz demografska i geografska ograničenja.

“To bi imalo negativne posljedice za potrošače smanjenjem konkurencije. Mnogi bi se morali namučiti kako bi pronašli lijek ili medicinski proizvod koji im treba i gubili vrijeme na to jer nemaju sve ljekarne isti asortiman. To bi bilo umjetno povećanje barijera za ulazak u industriju i rezultiralo bi povećanjem cijena. Profit ljekarni bio bi veći, nagrađivali bi se već postojeći igrači na tržištu, a teško bi bilo otvarati nove male ljekarne na štetu potrošača, istaknuo je Gajić.