Sol je mineral koji se još od vremena Ilira vezuje za područje današnje Tuzle. No, moderno vrijeme i sve masovnija eksploatacija mogli bi, ako se u narednim desetljećima ne pronađu nova bogata nalazišta, ovaj grad izgubiti takav identitet.

To bi imalo dalekosežne posljedice za kemijsku industriju ovog kantona, ali i šire. U Rudniku soli Tuzla sve nade za sada polažu u još uvijek nedovoljno istraženo nalazište Rasovac.

Rast izvoza
Glavni potrošači soli, koja dolazi iz Rudnika soli Tuzla, su tvornice sode Sisecam Lukavac i Solana Tuzla, te manjim dijelom turističko naselje Panonika. Koliko je osiguranje dovoljnih količina slane vode važno za rad i razvoj ovih kompanija, ali i kemijske industrije TK općenito, najbolje govore podaci o rastu izvoza u prošloj godini.

– Dvadeset posto je kada govorimo o soli, još 26 posto je anorganska kemija i toaletni proizvodi, deterdženti su oko 98 posto. To je nešto što nam svakako daje za pravo da kažemo da se u ovome trebamo razvijati i taj dio nastaviti i planski raditi – kaže Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK.

No, to neće biti moguće ako Rudnik soli istovremeno ne poveća proizvodnju koja će, temeljem iskazanih potreba kupaca, u iduće četiri godine iznositi oko 4,4 milijuna prostornih metara salamure godišnje, što je i maksimalni kapacitet rudnika. S druge strane, povećanje kapaciteta rudnika značilo bi brže trošenje rezervi kamene soli na jedinom aktivnom ležištu – Tetimi, te hitnije pronalaženje novih ležišta kamene soli.

– S prognoziranim vrijednostima ležišta u pogonima Tetima, radni vijek bio bi još 20 do 25 godina. Ako sada ne krenemo u istraživačke aktivnosti, bojim se da bismo zakasnili i time ugrozili kemijsku industriju, odnosno sve potencijalne kupce i nas kao rudnik – upozorava Nermin Baluković, direktor Rudnika soli Tuzla.

Potencijalno novo nalazište u blizini Tuzle je nalazište Rasovac, gdje su krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća izbušene 3 bušotine na dubini do 1200 metara, od kojih je jedna pokazala postojanje soli.

– Sol je verificirana samo u Rasovcu i tu je čista situacija, ne treba puno lutati, samo investirati – kaže Rijad Bašić, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva TK.

Nepoznata kvaliteta
A trebalo bi investirati prije svega u 30-ak novih bušotina. – Tek nakon određenih istražnih radnji, koje se temelje samo na istražnim bušotinama, kao najsigurnijim istražnim radnjama, bit će uvedena tzv. konturiranje ležišta, tj. odredit će se njegova prostorna orijentacija: duljina, širina, debljina… Naravno, odredit će se i kvalitativna svojstva – objašnjava prof. dr. Elvir Babajić, šef Odsjeka za geologiju Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.

Daljnja istraživanja Rasovca mogla bi se nastaviti iduće godine ako Rudnik soli od lokalnih vlasti dobije potrebne dozvole, budući da se potencijalno ležište prostire svega nekoliko kilometara od središta grada.