Srpska domaća rakija je autentično piće koje Srbija može u svijetu predstaviti i kao premium proizvod, budući se pravi od voća koje je najskuplja i najzahtjevnija sirovina u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Srpska rakija šljivovica nalazi se na listi UNESCO-a, a odnedavno Srbija ima i potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom o izvozu rakija na veliko kinesko tržište, gdje je rakija potpuno nepoznat proizvod.

Srbija godišnje proizvede oko 50 milijuna litara rakije, za kratko vrijeme mogla bi je imati i 60 milijuna litara, a u narednim godinama podizanjem nasada voća dostići godišnju proizvodnju od 100 milijuna litara rakije.

Ali, paraleno s povećanjem proizvodnje rakije, moralo bi se raditi na tome da alkoholno piće bude u legalnim tijekovima trgovine, jer poloca godišnje proizvodnje rakije potiče iz domaćinstava i uglavnom nelegalno javno prodaje, bez oznake podrijetla, zdravstvene kontrole i naplate poreza i trošarina.

Prema procjenama Saveza proizvođača rakije Srbije, samo trećina rakije je u legalnim tokovima, a dvije trećine se proda na sivom tržištu.

“Podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u 2022. godini pokazuju da je proizvedeno voćne rakije 25 milijuna litara u registiranim destilerijama. Uz registrirane proizvođača (poduzetnike i pravnih lica), veliki je broj individualnih proizvođača – fizičkih lica koji proizvode rakiju za vlastite potrebe.

Procjenjuje se da sa količinom rakije za vlastite potreba u domaćinstvima ukupna količina proizvedene rakije iznosi oko 50 milijuna litara, kazao za Dnevnik tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije Aleksandar Bogunović.

Posebno je ukazao da je Zakonom o jakim alkoholnim pićima omogućeno da individualni proizvođači, fizička lica, višak proizvedene rakije prodaju registriranim destilerijama, a koju će registrirani proizvođači dalje doraditi, preraditi i uz analizu kvalitete pustiti u promet.

Međutim, to se ne radi i Savez proizvođača Srbije apelira da se ovakva praksa prekine, te da država proizvodnju i promet rakije iz domaćinstava, koja se prodaje na manifestacijama, uvede u legalne zakonske okvire.

“Državni proračun zbog ovakve situacije na tržištu godišnje gubi stotine milijuna eura, jer nadležni provođenje Zakona i borbu protiv ilegalne trgovine alkoholom uglavnom ne rade svoj posao, dok pojedini državni organi i institucije čak aktivno podržavaju i promoviraju sivo tržište”, objavio je Savez proizvođača rakije Srbije i naveo kako imaju oko 900 članova koji imaju registrirane destilerije, a prije tri godine, kada su osnovani, bilo je samo 200 članova.

“Za devet mjeseci 2023. godine izvoz rakije je iznosio 9,7 milijuna EUR, kazao je sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije Bogunović i naveo da je izvoz rakije u 2022. godini dostigao vrijednost od 13, 4 milijuna EUR, što je bilo povećanje od 25,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše rakije izvozi se u Hrvatsku, Crnu Goru, Njemačku, SAD i Bosnu i Hercegovinu.

“Tržišta na kojima je zabilježeno znatnije povećanje izvoza rakija od voća u 2022. godini u odnosu na 2021. su tržište Švicarske, Bugarske i Francuske, a nova tržišta na kojima je zabilježen izvoz su Azarbejdžan, Litva, Letonija, kazao je Bogunović.