Za uređenje robne burze i uvođenje robnih zapisa kojima će se moći trgovati, što je bio jedan od glavnih zahtjeva na prošlogodišnjim prosvjedima poljoprivrednika, bit će potrebno dvije do tri godine, ocijenio je član Radne grupe za uređenje tržišta i robne burze Dušan Tornjanski iz Saveza udruženja poljoprivrednika Banata.

Složena procedura

“Zadovoljni smo dosadašnjim radom Radne grupe, popisana su javna skladišta i usvojen pravilnik kojim se propisuju minimalni tehnički uvjeti za trgovinu na otkupnim mjestima, skladištima. Tražimo da, na temelju predane robe javnom skladištu, dobijemo robni zapis kojim ćemo moći trgovati”, rekao je Tornjanski.

Nadležna ministarstva poljoprivrede i trgovine donijela su ovih dana pravilnik kojim je detaljno pobrojana oprema koju mora imati otkupno mjesto, a koja omogućava određivanje parametara kvaliteta pri prijemu, odnosno razvrstavanje prema kvalitetu, klasi poljoprivrednih proizvoda za zrnaste proizvode, voće i povrće, stoku.

Propisana je i mogućnost da poljoprivredni proizvođač, ako nije zadovoljan utvrđenom količinom, kvalitetom, odnosno klasom predanih poljoprivrednih proizvoda, se može obratiti nadležnom inspektoru Ministarstva poljoprivrede, radi provjere načina određivanja parametra kvaliteta kontrolnih organizacija koje je angažirao otkupljivač.

Popis je obuhvatio 786 skladišta, kao i uljare, pivovare i špiritane i osigurao je detaljne podatke o kapacitetima, načinu skladištenja, kao i o kvaliteti robe. Utvrđeno je da ukupni skladišni kapaciteti u Srbiji iznose sedam milijuna tona.

Prema riječima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, napravljen je tek prvi korak u uređenju burze i pripremama za izdavanje skladišnice i robnih zapisa.

“Da bi sadašnja skladišta ušla u sistem javnih skladišta nužno je da se donese zakon o javnim skladištima, da ona osnuju kompenzacijski fond, koji bi u slučaju nestanka robe nadoknadio vlasniku štetu. Tek tada skladišta mogu dobiti certifikat i uđu u sustav javnih skladišta”, rekao je Galetin.

Terminski ugovori

Ta skladišta bi, kako je naveo, izdavala robni zapis kojim bi se moglo trgovati ili da bude kolateral za dobivanje kredita. Sadašnja skladišta mogu, prema njegovim riječima, izdati skladišnicu, to je izjava o postojanju robe u skladištu i nju će banke teško priznati kao garanciju za kredit. Dodao je kako je put do trgovine terminskim ugovorima, daleko duži jer se treba osigurati još dosta uvjeta, tržište vrijednosnih papira i neophodne institucije. Poljoprivrednici u Srbiji ocjenjuju kako robna burza postoji samo na papiru, u stvarnosti ne postoji, već se samo pojedinci bogate na neuređenom tržištu.

“Jabuku sam naveo samo kao primjer, tako je sa svime. Kukuruz smo morali prodavati po 14 dinara, a kad smo ga složili u silose, za dva mjeseca je bio 20 dinara, to je ogroman novac”, rekao je agenciji Beta voćar iz Kisača Goran Filipović.