Strateška energetska ulaganja povećat će energetsku neovisnost zemlje i prepoloviti račune za grijanje, izjavio je ovih dana predsjednik Regulatorne komisije za energetiku (ERC) Marko Bislimoski.

“Sjajno je što ćemo konačno imati francusku investiciju, a uz realizaciju grčke energetske investicije građani mogu očekivati stabilne račune za struju i niže račune za grijanje. Ujedno će snižena cijena povećati interes za priključak na grijanje. energetsku mrežu, koja će oslobađati količine proizvedene od strane ESM-a na razini dvaju blokova u Rudarsko-energetskom kombinatu REK Bitola. ESM će moći prodavati električnu energiju na burzi i koristiti novac za investicije”, rekao je Bislimoski u intervjuu za Slobodan Pečat.

Strateški pristup

Koncept privatnih investitora u ovom slučaju, dodao je, strateški se primjenjuje svugdje u Europi. “Riječ je o modelu gdje privatni investitor gradi energetske kapacitete, a energija se otkupljuje po unaprijed određenoj cijeni, nižoj od one koju ima ESM. Trenutačno ESM prodaje struju EVN Homeu za 58 eura po megavat satu, dok će za strateške partnere koštati 55 eura po megavat satu. Glavna struja dolazi iz ugljena proizvedenog u REK Bitola, čija će proizvodnja poskupjeti zbog EU poreza od 70-80 eura po megavat satu, što znači da će cijena električne energije doseći 150 eura. Nadamo se da će biti još više investitora i da ćemo postati zemlja koja izvozi električnu energiju, a ne uvozna”, pojasnio je Bislimoski. Naglasio je da je samo lani, zbog privatnih ulaganja, količina uvezene električne energije prepolovljena, što je pozitivan znak.

Bislimoski je također dodao da su u dvije godine izdane dozvole za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije instalirane snage od gotovo 600 megavata.

Privatne investicije

To su, istaknuo je, investicije iz privatnog sektora, uglavnom za fotonaponske elektrane..

“Kada je riječ o energetici, sve što je postignuto u neovisnoj Makedoniji, gotovo 85 posto, je kroz privatne investicije. ESM u državnom vlasništvu napravio je hidroelektranu Kozjak, odnosno Sveta Petka i vjetroelektranu Bogdanci, ukupno 140 megavata, dok je preostalih 900 MW u privatnom vlasništvu.