Inflacija u Hrvatskoj nastavlja silazni trend: u siječnju je mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) usporila na 4,1 posto na godišnjoj razini s 4,5 posto u prosincu, pokazuje prva procjena državnih statističara.

Na mjesečnoj razini, cijene u siječnju u prosjeku su bile niže 0,4 posto nego u zadnjem mjesecu prošle godine. Hrana i usluge tvrdoglavo ostaju glavni motor rasta cijena. Kategorija hrane (piće i duhan) skuplji su 6,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dok su rame uz rame usluge s godišnjim ‘plusom’ od 5,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) porasli su 3 posto, a energija je u odnosu na prošlogodišnji siječanj jeftinija 0,6 posto.

Hrana i usluge još skuplje

Na mjesečnim usporedbama, hrana (pića i duhan) skuplja je 1,1 posto nego u prosincu, a usluge 0,7 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) pojeftinili su 3,1 posto, a energija 0,6 posto, pokazuju brojke Državnog zavoda za statistiku.

Inflacija mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) ipak pruža nešto detaljniju sliku dajući jasnije usporedbe gdje smo u odnosu na ostatak eurozone. Povrh činjenice da redovno oslikava veću stopu, konkretno 4,8 posto (s 5,4 posto u prosincu), jasno ukazuje da je u Hrvatskoj inflacija ostaje znatno viša od kluba eura. Prosječna inflacija 19 zemalja eurozone na godišnjoj razini usporila je na 2,8 posto u siječnju, s 2,9 posto u 12. mjesecu.

Veću inflaciju od Hrvatske ima jedino Estonija, 5 posto, pokazuju u četvrtak objavljene brojke Eurostata. Tu, za Vladu nezgodnu činjenicu u izbornoj godini, galantno je zaobišao ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan usredotočivši se na prognoze Europske komisije da će ove godine inflacija u Hrvatskoj biti među najnižima u Uniji (2,4 posto).

Habijan je rekao je da je usporavanje inflacije posljedica i “konzistentne politike Vlade”, putem i paketa pomoći građanima i gospodarstvu, uključujući ograničavanje cijena struja, plina i goriva. Da je ta politika ispravna i dobra pokazuje i “14 mjeseci uzastopnog pada” stope inflacije. U usporedbi s članicama eurozone, pad inflacije na mjesečnoj razini od 0,3 posto veći nego u deset članica eurozone, istaknuo je.

Najavio je da zasad ostaju na snazi limiti cijena trideset proizvoda koje je odredila Vlada, a koje ulaze u košaricu za izračun inflacije.Ta je potrošačka košarica bilježila prosječni pad cijena od 8,5 do 3,3 posto, a prema aplikaciji koja prati cijene oko 2300 proizvoda, za njih 60 posto cijena se ili snizila ili zadržala na istoj razini, uvjerava Habijan.

Nije naodmet i dodati da se sve češće mogu čuti sumnje domaćih ekonomista u podcijenjenost službene inflacije. U okruženju lanjskog pada vrijednosti ukupnog robnog uvoza što implicira da je na tržištu manje ukupne robe (a koji ne nadoknađuje kapacitetima vlastite proizvodnje), uz skok prometa u trgovini na malo (9,1 posti u prosincu) postavlja se pitanje je li ‘prava’ inflacija zapravo veća.

U HNB-u oprezniji

Za razliku od ministrova optimizma, u HNB-u su primjetno oprezniji.

“Usporavanje inflacije je posljednjih mjeseci široko rasprostranjeno, tj. obuhvaća sve glavne komponente inflacije (osim energije) te odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka od jeseni prošle godine, u uvjetima slabljenja utjecaja prošlih šokova (porasta cijena energenata i drugih sirovina, poremećaja u lancima nabave te povećanja potražnje zbog ponovnog otvaranja gospodarstva)”, kažu iz HNB-a u komentaru inflacije.

“Tijekom ove godine očekuje se nastavak usporavanja inflacije pa bi u prosjeku mogla iznositi četiri posto. Pritom se očekuje smanjenje inflacije cijena svih glavnih komponenata, ponajviše hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije, hrane i drugih sirovina na cijene dobara i usluga”, kažu u središnjoj banci ističući da bi “istovremeno inflatorni pritisci proizašli iz očekivanog snažnog rasta plaća i solidne potražnje donekle mogli ublažavati intenzitet smanjivanja inflacije”.