Prema novoobjavljenoj listi “Transparency International” (TI) o razini korupcije u zemljama svijeta, Srbija se pomaknula za tri mjesta, ali u negativnom smjeru. Naime, korupcija u Srbijii raste, a ekonomisti smatraju da će se prije svega negativno odraziti na domaće investitore.

TI je objavio listu za 2023. godinu prema kojoj je Srbija na 104. mjestu od 180 zemalja svijeta po percepciji korupcije.

Srbija na ovoj listi dijeli 104. mjesto sa Alžirom, Brazilom i Ukrajinom.

Expo kao opasnost

Srbija je prošli put bila na 101. mjestu, iako je imala isti indeks kao i sada, 36. To znači da se, prema ocjeni ove organizacije, u Srbiji ništa pozitivno ne mijenja što se tiče korupcije, naprotiv.

Od zemalja regije iza Srbije je ostala samo Bosna i Hercegovina koja je na 108. mjestu.

Iako su državni dužnosnici prethodnih godina najavljivali žestoke obračune s korupcijom, u stvarnosti je razina korupcije u našoj zemlji sve veća.

Zanimljivo je da je u izvješću TI-ja posebno naglašen veliki infrastrukturni projekt “EXPO 2027”, gdje se navodi da postoji rizik od prenapuhanih ugovorenih cijena i nekvalitetnih građevinskih radova.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže za Danas da ovo pogoršanje pozicije Srbije, što se tiče korupcije, nije toliko značajno.

Pogotovo ako uzmemo u obzir da je korupcija bila velika i ranijih godina, onda nije velika razlika jesmo li na 100. ili 104. mjestu po funkcioniranju gospodarstva, po investitorima i slično”, objašnjava.

Prema njegovim riječima, korupcija ima negativan učinak na gospodarstvo, jer da bi do nje došlo potrebno je veliko, neproduktivno trošenje resursa koji su po definiciji ograničeni.

“Da bi se neki koruptivni posao dogodio, u tome sudjeluju vlasnici i direktori privatnih tvrtki, zatim predstavnici državnih tijela i tvrtki, a nerijetko su tu i određeni posrednici. Svi oni troše vrijeme kako bi ostvarili taj koruptivni posao. “Umjesto da menadžeri i vlasnici poduzeća unaprijede poslovanje svoje tvrtke, pokušaju podići kvalitetu proizvoda i usluga, uvesti inovacije, sniziti cijene i slično, oni se bave neproizvodnim djelatnostima”, smatra Arsić.

Slično je, dodaje, i s državnim dužnosnicima, birokratima ili političarima, koji, kako ističe, ne rade posao koji je u interesu društva.

“Još jedan negativan učinak je da kada dođe do koruptivnog posla, to često dovodi do nejednakosti među sudionicima na tržištu. Posljedica korupcije često je da neke tvrtke imaju povlašteni položaj u odnosu na druge”, kaže on. Arsić.

Što se tiče investicija, naš sugovornik naglašava da ovaj negativni učinak korupcije pogađa prije svega privatne domaće investicije.

“Privatnici ulažu veliki novac u korumpirane poslove umjesto da investiraju. Što se tiče stranih investitora, nema velike korupcije. Uglavnom imaju dobre uvjete i država im često daje novac da rade u Srbiji”, kaže Arsić.

Institucije podbacile

Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku, pak, smatra da porast korupcije negativno utječe na strane investitore jer pokazuje da institucije u Srbiji ne rade savjesno i po zakonima, već su pod određenim uvjetima. utjecaj pojedinaca i privatnih interesnih skupina.

“To znači da će svaki strani investitor koji razmišlja o ulaganju u Srbiji biti još oprezniji u pogledu plasmana te investicije i zaštite uloženog kapitala. Na taj način zemlje s visokim indeksom korupcije zapravo privlače više sumnjivog kapitala jer investitori i oni koji su spremni mešetariti, dogovaraju se s korumpiranim političarima i kada dođu u tu zemlju čine razne zlouporabe, tj. ignoriraju zakone i prava građana te zemlje”, objašnjava.