Visoka se inflacija odrazila i na Internet trgovinu koje bilježi nešto slabije rezultate nakon buma u koronakriza. “Tržište se normalizira nakon što se potrošač vratio u fizičke trgovine, a 2023. karakterizira racionalizacija i stagnacija u online kupnji”, ističe Kristijan Gregorić iz Valicona, kompanije koja je u suradnji s portalom Jeftinije, predstavila rezultate E-commerce izvješća za 2023.

Prošle je godine, pokazuje izvješće, 64 posto ispitanih kupovalo intenzivno putem interneta (jednom ili više puta mjesečno). Povremeno, bar jednom godišnje, kupovalo je njih 19 posto, a nikada 4 posto. U 2022. primjerice, intenzivno je online kupovalo 68 posto ispitanih, a nikada tek tri posto.

Na ove je rezultate, ističe Gregorić, osim tzv. vraćanja u trgovinu, utjecala i visoka inflacija koja je dovela do prelaska na jeftine stavke i ograničenje potrošnje za čak 69 posto kupaca. Onima koji kupuju online, pak, i dalje je najvažnija vrijednost koju dobivaju za novac (56 posto), kao i cijena (55 posto).

Naručujemo ‘lokalno’

Također, generacija Y prošle je godine imala najveći utjecaj na etrgovinu. Riječ je o generaciji rođenoj između 1980. i 1995., a koja se među prvima uključila u nove trendove online kupnje. Sada je zbog rasta svoje kupovne moći glavna potrošačka skupina na “mreži”.

Što se ostalih trendova tiče, nema značajnijih promjena u odnosu na protekle godine. Hrvati tako radije kupuju lokalno (što pretpostavlja da postoji lokalno skladište) nego “prekogranično” (npr. Amazon). Primjerice, 2019. je 36 posto kupaca kupovalo na stranim portalima, a prošle tek 17 posto. Vrijednost te kupovine iznosila je 11 posto.

Moda je i dalje kategorija koju kupci najčešće online kupuju (čak 40 posto). Slijedi oprema za kuću i vrt (16 posto) te elektronika (13 posto). Prosječno pak kupci online potroše 139 eura (24 eura više nego što su trošili 2019.). Najviše troše na opremu za kuću i vrt (u toj kategoriji prosječna kupnja iznosi 274 eura). Na popularnu modu u prosjeku po narudžbi troše 92 eura, dok najniži iznos potrošnje bilježi kategorija hrane – 52 eura. Sve to i dalje najčešće plaćaju karticama (60 posto), a naručuju, odnosno kupuju dominantno putem mobitela (oko 60 posto).

Gregorić zaključuje da internet trgovina u Hrvatskoj više nije u razvoju, već je razvijena pa se stoga, sve ekonomske posljedice u jednakoj mjeri prelijevaju na nju kao i na fizičku trgovinu.

Jači rast online kupnje u kategoriji namirnica, pak, u Hrvatskoj još uvijek nije značajan te se godinama kreće na oko 7%. Nizak postotak onih koji naručuju namirnice putem interneta je, objašnjavaju Gregorić i Igor Martinović s Jeftinije.hr, u visokim troškovima dostave.

Rast kategorije namirnica

“Hrvatska nema, osim Zagreba, Splita i Rijeke, velikih gradova. Troškovi logistike su iznimno skupi za trgovce. Razlog je to zašto se najčešće oslanjaju na kurirske službe poput Glova i Wolta”, ističe Gregorić te zaključuje da prodaja namirnica, kao i lijekova, polako ali sigurno raste.

Niti Europa ne bilježi bolje trendove. Igor Martinović s Jeftinije.hr objašnjava da je Europa prošle godine stagnirala, ako ne i pala. Posebno je veliki pad zabilježen u Njemačkoj – i to od gotovo 12 posto, odnosno za otprilike 10 milijardi eura. S druge strane, internet trgovina u SAD-u prošle je godine rasla tri posto.

Ove se godine pak očekuje konsolidacija na tržištu te nastavak trendova iz 2024. Potrošnja bi se, zbog pada inflacije, trebala popraviti no kupci će ostati oprezni.