Hrvatska, točnije jedna njena inovativna tvrtka, na svjetsko tržište uskoro šalje Soltiq – prvu mobilnu i autonomnu punionicu za električna vozila. U trenutku kada upravo infrastruktura punjena električnih automobila predstavlja globalno jednu od najvažnijih zapreku bržem širenju elektro mobilnosti, iz Hrvatske stiže inovacija koja bi trebala riješiti upravo taj problem.

Prvi je prototip Soltiqa, mobilne punionice koja na sebi ima postavljene solarne ćelije, koja je automatizirana, u koju je ugrađena baterija i umjetna inteligencija, završen i prvi put predstavljen javnosti. Izradila ga je zagrebačka kompanija Bravarija Ivanić čiji je direktor 30-godišnji Tomislav Ivanić. No na tržište će Soltiq stavljati startup IDT – Innovation Driven Technology, kompanija koju je Ivanić osnovao prošle godine.

U razvoj platforme teške 1200 kilograma, a koja je veličine jednog parkirališnog mjesta te se vrlo jednostavno može transportirati, Bravarija Ivanić uložila je oko milijun eura vlastitog kapitala. Sama realizacija pak, od ideje do prvog prototipa, trajala je vrlo kratko, tek četiri mjeseca. Tomislav Ivanić, direktor Bravarije Ivanić i IDT-a, kaže da već imaju zainteresiranih kupaca i pregovaraju oko njezine prodaje, no konkretna imena još uvijek ne želi otkriti.

Njegova su očekivanja od ovog proizvoda, prvog takvog tipa koji su razvili (jer su do sada radili za naručitelje iz raznih industrija, pa i onih iz energetike), vrlo velika.

“Očekujem da će tržište prepoznati prvu solarnu i mobilnu punionicu, a u prilog tome govori i činjenica da nam se posljednjih mjesec dana javljaju zainteresirani i domaći i strani kupci iz cijele Europe. Planiramo stoga pokrenuti distribuciju za izvoz u inozemstvo”, kaže Ivanić kojega je na razvoj ovog proizvoda ponukala upravo potreba, odnosno nedostatak punionica na tržištu, kako domaćem tako i svjetskom.

U modernom i vrhunski opremljenom pogonu na Žitnjaku proizvodi se 90 posto dijelova ove inovativne punionice/ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Uostalom, na veću dostupnost punionica EU prisiljava države članice regulativnom koju je donijela krajem prošle godine (AFIR – Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva), a prema kojoj bi već od 2025. godine brze punionice za automobile i kamione trebale biti postavljene na svakih 60 kilometara TEN-T europske prometne mreže.

“Ova mobilna, solarna punionica za električna vozila može se postaviti bilo gdje, a bitno je jedino da imate sunce i tvrdo tlo”, ističe Tomislav Ivanić prednost Soltiqa.

Dakle, njihova punionica, u odnosu na “klasične”, razlikuje se u nekoliko bitnih stvari. Potpuno su, naime, autonomne, jednostavne za postavljanje, a instalirati se mogu gotovo bilo gdje – na parkiralištima, odnosno u gradovima, na odmaralištima uz autoceste, otocima, nacionalnim parkovima… Usto, za njihovo postavljanje nije potrebno tražiti nikakve dozvole niti izvoditi bilo kakve radove. Ukratko, ove bi punionice vrlo jednostavno mogle riješiti problem nedostatka infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Tržište cijeli svijet
Sama instalacija, objašnjava Ivanić, funkcionira tako da naručitelj na webu napravi narudžbu. IDT potom dostavlja punionicu na traženu adresu. Kupac jedino mora skinuti aplikaciju s pomoću koje pokreće instalaciju solarne punionice. Sve ostalo odvija se potpuno automatizirano, odnosno potrebno je jedino slijediti upute iz aplikacije.

“Punionica se može sklopiti, pa opet rasklopit. Ovo je važno kako bi je korisnici mogli oprati solarne ćelije koje se nalaze na njezinom krovu”, ističe Ivanić u čijem se modernom i vrhunski opremljenom pogonu na Žitnjaku proizvodi 90 posto dijelova ove inovativne punionice.

Njihove nisu jedino solarne ćelije i baterije koje nabavljaju od drugih proizvođača. Ivanić pritom dodaje da Soltiq ima instaliranu tehnologiju umjetne inteligencije koja vozača navigira prilikom uparkiravanja. Pri tome mu pomažu i bočna svijetla na punionici.

Nino Babojelić, razvojni inženjer tvrtke Innovation Driven Technology, pak objašnjava da je snaga solarnih ćelija postavljenih na punionici 2200 vata, dok je kapacitet punionice nešto manji od 30 kW. “Laički rečeno taj kapacitet je dovoljan za punjene otprilike pola električnog automobila”, kaže Babojelić.

Predstavljen projekta Bravarije Ivanić – prva mobilna solarna punionica električnih automobila i bicikala. Obrada metala/Robert Anic/PIXSELL

Za 50-postotno punjenje će dakle biti potrebno oko četiri sata, no intencija tih punionica, kaže direktor Ivanić, nije tzv. punjenje do kraja, već nadopunjavanje, odnosno da se koriste prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti te da bude dostupno baš svakome. Usto, na Soltiq se istovremeno mogu priključiti automobil i pet električnih bicikla ili romobila. A ima i priključak za punjene mobitela.

Ivanić najavljuje da bi u veću proizvodnju trebali krenuti već u srpnju ili kolovozu ove godine, a mjesečno bi mogli, kaže, proizvesti oko 20 komada Soltiq punionica. Što se korisnika tiče, ciljaju i na pojedinačne kupce, ali i na veće naručitelje, a tržište im je doslovno cijeli svijet. Uostalom, mogu krenuti od domaćeg na kojem je tri puta manje punjača od prosjeka EU-a, odnosno 34 na 100 tisuća stanovnika.

Snažan rast prihoda
Ovaj inovativan proizvod, prvi samostalan koji izlazi iz pogona na Žitnjaku, a koji bi trebao biti zaštićen patentom, trebao bi biti odskočna daska u poslovanju Bravarije Ivanić. Ova se kompanija i inače u metalskoj industriji u Hrvatskoj izdvaja po vrhunskim tehnologijama koje koriste u proizvodnji. Primjerice, u pogonima, objašnjava Babojelić, imaju najmoderniji i najjači laser u Hrvatskoj od 15 kW, a koji im omogućuje brzinu i preciznost u radu s metalom.

“Proizvodne tehnologije Bravarije Ivanić omogućuju veliku brzinu u realizaciji ideje. Upravo je vrhunska tehnologija ta koja me privukla u Bravariju Ivanić”, kaže inženjer elektrotehnike Babojelić. A upravo se ulaganja u vrhunsku tehnologiju najbolje odražavaju u poslovnim rezultatima koji su svake godine sve bolji.

Prošlogodišnji su prihodi Bravarije Ivanić od 4,7 milijuna eura, kaže direktor Ivanić, dvostruko veći od onih u 2022. A Soltiq dolazi upravo kao rezultat dugogodišnjih ulaganja u opremu i znanje zaposlenika, ali i praćenja trendova na tržištu – posebno onih u energetskoj tranziciji.