Međunarodna zračna luka Skoplje imala je blizu 2,9 milijuna putnika u 2023., što je čini petom najprometnijom zračnom lukom u regiji.

Od svih komercijalnih zračnih luka u bivšoj Jugoslaviji, beogradska zračna luka opslužila je rekordnih 7,95 milijuna putnika, zagrebačka je na drugom mjestu s 3,72 milijuna putnika, slijedi prištinska zračna luka s 3,42 milijuna putnika, dok je splitska četvrta s 3,59 milijuna putnika, navodi Ex. -Yu Aviation News.

Rast prometa
Komercijalne zračne luke u bivšoj Jugoslaviji opslužile su više od 32,5 milijuna putnika u 2023., dodajući oko pet milijuna dodatnih putnika u odnosu na prethodnu godinu. Nešto više od polovice svih zračnih luka uspjelo je zabilježiti najprometniju godinu u povijesti, dok mnoge od njih još uvijek zaostaju za svojim brojem putnika prije Covida.

U 2023. Skoplje je prvi put preteklo tradicionalno prometniji Dubrovnik, Podgorica Sarajevo, a Ljubljanska zračna luka nadmašila je Zadar. U usporedbi s 2019. prije pandemije, beogradska zračna luka je dodala najviše putnika – konkretnije dodatnih 1,8 milijuna putnika, Priština je primila dodatnih milijun putnika, dok je zračna luka Skoplje zabilježila dodatnih pola milijuna putnika u odnosu na 2019.

Wizz Air je bio najveći prijevoznik koji leti na i sa tržišta bivše Jugoslavije prema raspoloživim kapacitetima (5,9 milijuna), dodavši dodatnih 1,8 milijuna sjedala u odnosu na 2019. Wizz Air slijedi Air Serbia s 5,2 milijuna, a Ryanair na trećem mjestu sa 3,66 milijuna kuna.

Tijekom prvog tromjesečja ove godine, nekoliko tržišta u bivšoj Jugoslaviji spremno je biti među deset najbrže rastućih u smislu dodanog kapaciteta. U međuvremenu se očekuje da će jedno tržište u regiji doživjeti najznačajnije smanjenje na kontinentu.

Unatoč tome što je Wizz Air smanjio operacije iz svoje baze u Skoplju u skladu sa svojim izvornim planom zbog problema s motorima na novim zrakoplovima u prvom tromjesečju, očekuje se da će Makedonija biti drugo najbrže rastuće tržište u Europi, s povećanjem broja sjedala od 64,9% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

U znaku kontinuiranog oporavka, Slovenija će povećati svoj kapacitet za 35% u prvom tromjesečju, dodajući nešto više od 95.000 mjesta.

Srbija na vrhu
Srbija drži titulu najvećeg tržišta u bivšoj Jugoslaviji tijekom prvog tromjesečja, dodajući najveći ukupni kapacitet s dodatnih 711.284 sjedala, ili rast od 29,9%. To je unatoč nedavnom smanjenju letova Air Serbia i Wizz Aira tijekom zimskog razdoblja prema prvotno planiranom rasporedu.

Crna Gora će biti četrnaesto najbrže rastuće tržište u Europi, s rastom od 16,2% ili dodavanjem dodatnih 65.699 mjesta za ukupno 469.630. Hrvatska će biti na 25. mjestu u Europi s 1.272.505 mjesta, što predstavlja povećanje od 12% u odnosu na razdoblje siječanj-ožujak 2023. godine.