Uslijed globalnih tržišnih poremećaja, depopulacije ruralnih krajeva i gubitka radne snage u agraru, prehrambeni sektor trpi značajne prijetnje što utječe na nestabilne prihode poljoprivrednika a posljedično svih u lancu prerade i plasmana hrane

Brojni izazovi
”Puno je izazova pred prehrambenim sektorom, a klimatske promjene su samo jedan od njih. Ipak, možda i najveći. Promjena klime donosi poljoprivrednom sektoru brojne negativne posljedice poput sve češćih vremenskih nepogoda (suše, poplave, mrazevi), temperaturne ekstreme koji loše utječu na usjeve, pomjeranja sezone vegetaciji biljaka, pojave novih bolesti i štetnika.

Ipak, ne bi trebalo zaboraviti i druge suvremene probleme u sektoru hrane, kao što su tzv. Food waste and loss ili gubici koji nastaju u proizvodnji hrane od njive do stola.

Prisutne su i prijetnje po biodiverzitet, nestabilni prihodi poljoprivrednika, a posljedično svih u lancu prerade i plasmana hrane uslijed globalnih tržišnih poremećaja, depopulacija ruralnih oblasti i gubitak radne snage u agraru”, objašnjava Miljan Ždrale, šef agrobiznis tima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Centralnu i Jugoistočnu Europu.

”Na ove, ali i druge izazove se mora pronaći odgovor, a meni je drago da je EBRD dio tog odgovora preko naše financijske i tehničke podrške sektoru. Također, na ciljan način u određenim sektorima pomažemo i javnom sektoru da formulira adekvatne agrarne politike koje mogu odgovoriti na ove izazove”, kaže Ždrale.

On dodaje da EBRD vidi poljoprivredu i proizvodnju hrane kao ključnu priliku za razvoj Srbije. “Jasno je koliko je agrobiznis sektor važan dio naše ekonomije, izvoza i koliko ljudi ovisi od njega. Agrobiznis je i jedinstveno vezan za privatni sektor i to je ono sto EBRD želi da konkretno podrži kroz svoje financijske proizvode.

Nova rješenja, inovacije i adaptacije na trenutnu situaciju i nestabilnosti koje vidimo na tržištu. Direktne strane investicije, ali i nove ideje i inicijative lokalnih kompanija. Investicije u logistiku i unaprjeđenje transporta, uslijed onog što zovemo “nearshorting” i prilagođavanje situaciji u kojoj se trenutno nalazi Europa, u kojoj se skraćuju proizvodni lanci, za koje smo inače navikli da počinju u Aziji.

Također, zbog rata u Ukrajini, dunavski koridor je postao izuzetno značajan za izvoz žitarica i hrane iz regije Srednje Europe i Crnog Mora na Bliski Istok i Sjevernu Afriku i tu vidimo priliku za kompanije u Srbiji. Ali i razvoj IT sektora i primjena novih tehnoloških rešenja u proizvodnji hrane i poljoprivredi. To je sektor u kojoj Srbija već ima komparativne prednosti”, zaključuje Ždrale.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je do kraja listopada 2023. izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, dok je istovremeno uvezla hranu u vrijednosti od 2,7 milijardi eura.

Srpski izvoz hrane
Srbija je u prvih deset mjeseci prošle godine ostvarila suficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 1,1 milijardu eura. Izvezeno je 3,8 milijardi tona robe, a uvezeno 1,4 milijarde tona različite robe iz kategorije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Gledano po kategorijama, Srbija je u navedenom razdoblju uvezla više od 3.600 tona živih životinja, a izvezla 15.000 tona. S druge strane, uvezeno je čak 68.000 tona mesa i mesnih prerađevina, dok je iz Srbije na svjetsko tržište izvezeno 23.000 tona. Kada su u pitanju žitarice i proizvodi od žitarica, izvoz je bio 1,5 milijuna tona, dok je uvoz iznosio svega 104.000 tona.