Zaplijene li zapadne zemlje rusku imovinu, Moskva bi mogla uzvratiti zapljenom najmanje 288 milijardi dolara imovine zapadnih zemalja. Taj iznos najvećim dijelom odnosi se na imovinu zemalja članica Europske unije, objavila je ruska državna novinska agencija RIA.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u veljači 2022. godine pokrenuo invaziju i poslao oružane snage u Ukrajinu, SAD i njegovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom središnjom bankom i ministarstvom financija i zamrznuli oko 300 milijardi dolara ruske imovine.

Raste pritisak
Među zapadnim zemljama, posebno među američkim i britanskim dužnosnicima, raste pritisak da se ode korak dalje i zamrznuta imovina zaplijeni te upotrijebi za obnovu ratom opustošene Ukrajine. Reuters je krajem prosinca objavio da će čelnici skupine G7 na sastanku krajem veljače prihvatiti taj prijedlog.

Pritisak Zapada reflektira činjenica da se američki predsjednik Joe Biden suočava s protivljenjem republikanaca njegovom zahtjevu za još 61 milijardu dolara pomoći Ukrajini, a sve su glasnija upozorenja o reperkusijama ostane li zemlja bez međunarodne pomoći. SAD je, uz potporu Ujedinjenog Kraljevstva, Japana i Kanade, predložio da radne skupine G7 razviju opcije za čelnike G7, ali su upozorili da se ne očekuje ‘stvarna objava’ o zapljeni imovine.

Rusija je optužila službeni Washington da pokušava taktikom prisile osigurati podršku europskih zemalja za taj prijedlog. Kremlj neuvijeno poručuje da ima popis američke, europske i druge imovine te da bi mogao uzvratiti istom mjerom.

U izvješću objavljenom u nedjelju ruska novinska agencija RIA citira podatke prema kojima je vrijednost izravnih ulaganja EU-a, članica G7, Australije i Švicarske u rusko gospodarstvo na kraju 2022. godine iznosila ukupno 288 milijardi dolara.

Vrijednost ulaganja zemalja bloka 27 iznosila je na kraju 2022. godine 223,3 milijarde dolara. Gotovo polovina tog iznosa, odnosno 50,1 milijarda dolara, službeno otpada na Cipar. Zbog povoljnih poreznih propisa račune su na Cipru otvarali brojni stranci, uključujući i ruske državljane. Slijedi Nizozemska s 50,1 milijardu dolara ulaganja i Njemačka sa 17,3 milijarde.

Vode Francuska i Italija
Ruska medijska agencija RIA među pet najvećih europskih investitora u rusko gospodarstvo navodi i Francusku s imovinom i ulaganjima ukupne vrijednosti 16,6 milijardi dolara i Italiju s 12,9 milijardi dolara. Među zemljama G7 agencija u skupini vodećih ulagača navodi Britaniju s 18,9 milijardi dolara imovine u Rusiji, prema podacima s kraja 2021. godine.

Vrijednost američkih ulaganja u Rusiju iznosila je na kraju 2022. godine 9,6 milijardi dolara, japanskih 4,6 milijardi, a kanadskih 2,9 milijardi dolara. Švicarska i Norveška obično usvajaju antiruske mjere, napominje RIA, dodajući da je na kraju 2022. vrijednost njihove imovine iznosila 28,5 milijardi odnosno 683 milijuna dolara. Reuters napominje da nije mogao neovisno provjeriti podatke koje navodi ruska agencija.