Američki državni tajnik Antony Blinken uputio je pismo ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinu Konakoviću u kojem ga poziva da izvrši pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prestane opstruirati izgradnju Južne interkonekcije..
– S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše države i regije, ohrabrujem vas i ostale u vašoj vlasti da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sustava u Federaciji su dvostruki, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako evidentna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put BiH u EU, rekao je Blinken.
Kamen spoticanja
Podsjetimo, riječ je o projektu izgradnje plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no projekt je kamen spoticanja između koalicijskih partnera u Federaciji BiH.Naime, HDZ BiH zatražio je formiranje nove tvrtke koja upravljao bi i Južnom interkonekcijom, umjesto BH-Gasa.
Prozvani ministar vanjskih poslova BiH Konaković kaže da je stav vladajuće trojke jasan, ali ostavlja prostor partnerima za razgovor.
– Ponudili smo neka kompromisna rješenja da se napravi čak i neka reorganizacija u BH-Gasu, ali da ne idemo s ovom pričom na kantonalne razine, da ne razvlastimo državu BiH u njenim nadležnostima. Nadam se da ćemo u duhu naših dobrih odnosa koje imamo s HDZ-om iskreno razgovarati o ovoj temi i naći rješenja, rekao je Konaković za FTV. Za novog operatera su HDZ BiH i Hrvatski narodni savez.
– To se može riješiti formiranjem posebne tvrtke koja će voditi izgradnju tog plinovoda. Ali može se riješiti na sličan način kako je riješeno pitanje Elektroprijenosa. Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, navodi da treba osnovati novu kompaniju po principu pariteta i tako s državne razine upravljati plinskim biznisom.
Za Amerikance je novi plinovod s priključkom na Hrvatsku važan jer bi smanjio ovisnost zemlje o ruskom plinu, povećao energetsku sigurnost, te smanjio potrebu za ugljenom. No, izgradnja projekta omogućila bi Bosni i Hercegovini u budućnosti potrošnju američkog plina koji brodovima u ukapljenom stanju stiže na nLNG terminal na otoku Krku.
Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na relaciji Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s krakom prema Mostaru od strateške je važnosti za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da trenutno ovisi o samo jedan ulaz u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.
Važnost diverzifikacije
Projektom se osigurava diverzifikacija pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda i ostalih opskrbnih pravaca koji prolaze kroz Hrvatsku) te daljnja plinofikacija BiH, što će rezultirati povećanje tranzita prirodnog plina kroz Republiku Hrvatsku.
Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina obuhvaćaju dionicu Dugopolje – Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH ukupne duljine 22 km, dok je na bh. i hercegovačke strane ukupna dužina trase je 169 km. Planirani kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijardi m3 godišnje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu