Igor Čičak, predsjednik Uprave investicijskog društva Provectus Capital Partners prometnuo se po prihodu, u najvećeg igrača hrvatskog privatnog zdravstva, promatra li se poslovanje specijalnih bolnica te specijalističkih i ordinacija dentalne medicine.

Predvodeći investitore fonda privatnog kapitala Adriatic Structured Equity koji su u manje od tri godine uložili više od 55 milijuna eura u šest zdravstvenih ustanova, Čičak danas pod kapom Provectusa upravlja sa 16 zdravstvenih poduzeća čiji zbrojeni prihodi iz 2022. godine dosežu 50 milijuna eura.

To je nešto više od 8 posto prihoda svih domaćih privatnih zdravstvenih koje su prema Čičkovoj analizi izvješća Fini 2022. dosegli 602 milijuna eura, 13 posto više nego godinu ranije. Provectus je svoj položaj na tronu sagradio kupnjom klinika i specijalnih bolnica, konsolidacijom rascjepkanog tržišta na kojem je na kraju 2022. godine poslovalo čak 1709 tvrtki.

Za Poslovni dnevnik Čičak kaže da očekuje nastavak konsolidacije zato što privatno zdravstvo raste, a tržište je fragmentirano. “Ipak, dosta je zdravstvenih ustanova koje zbog svoje relativno male veličine nisu atraktivna meta za preuzimanja od strane većih grupacija koje investiraju u zdravstvo”, kaže Čičak.

Okrupnjavanjem je Provectus podigao ljestvicu za sastavljanje liste ljudi koje bi se danas moglo prozvati svojevrsnim vladarima hrvatskog privatnog zdravstva. Jer ako prvi na listi ima 50 milijuna eura prihoda, objektivni prag za ulazak na nju je pet milijuna eura.

To je rezultiralo kratkom listom vladara hrvatskog privatnog zdravstva na kojoj se, zato što su privatna poduzeća i svojim vlasnicima donose dobit, nalaze i tvrtke koje većinu prihoda ostvaruju iz javnih rashoda za zdravstvo, od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a ne iz privatnih džepova građana. Bilo domaćih bilo stranaca.

Upravo je potrošnja stranaca u medicinskom turizmu ponajviše zaslužna i za rast zubnog dijela sada Čičkova biznisa objedinjenog pod Adria Dental Group na koji otpada 27 milijuna eura prihoda, dok Arsano Medical Group u kojem je predvodnica Poliklinika Aviva ima otprilike 23 milijuna eura prihoda i najveći je u svojem segmentu računa li se samo plaćanje iz džepa.

Ante Vlahović i dioničari Adrisa s Croatia Poliklinikom također su među vladarima zdravstvenog biznisa/D. Puklavec/PIXSELL

Čičkov Provectus je daleko iza sebe ostavio dr. Dragana Schwarza i suvlasnike Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb koja je 2022. poslovala s 21,3 milijuna eura prihoda, potom dr. Mihajla Šestu i suvlasnike Specijalne bolnice Magdalena koji su istu godinu završili s 19,3 milijuna eura prihoda, te Ivanku Trstenjak Rajković i Ivana Rajkovića sa svojim Medikolom čiji je prihod dosegao 19,04 milijuna eura.

Kako je još na početku godine objavio Jutarnji list, tri privatne institucije iste su godine ostvarile prihod od HZZO-a – Radiochirurgia 15,9 milijuna eura, Magdalena 16,7 milijuna eura, a Medikol 9,56 milijuna eura, što je činilo većinu ili gotovo polovicu njihova poslovanja pa se mogu kategorizirati kao privatnici sa značajnim javnim financiranjem.

Nisu li oslonjeni na državnog osiguravatelja, specijalne bolnice su oslonjene na privatnog osiguravatelja koji im je i vlasnik, pa se tako među vladare privatnog zdravstva plasiraju primarno osiguravatelji Dubravko i Mladenka Grgić s ostalim dioničarima Specijalne bolnice Agram te Ante Vlahović i dioničari Adrisa s Croatia Poliklinikom.

Treći način financiranja je snažno oslanjanje na međunarodno tržište, strane pacijente ili gospodarsku granu medicinskog turizma koja je značajna u prihodima Specijalne bolnice Sv. Katarina za koju njezin suvlasnik dr. Dragan Primorac ne propušta ponoviti kako ima JCI (Joint Commission International) akreditaciju iz Sjedinjenih Država, kao potvrdu globalne kvalitete. S 11,3 milijuna eura prihoda u 2022. Sv. Katarina, najpoznatija po ortopediji i sportskoj medicini svoje je suvlasnike Primorca i Gojka Ostojića stavila na šesto mjesto vladara hrvatskog privatnog zdravstva.

“Vjerujem da budućnost nosi veće iskorake u personaliziranoj medicini te razvoj testova kojima će se sve preciznije utvrđivati predispozicija za bolesti s genetskom podlogom, dok će u ekonomskom smislu zdravstvo uz IT, energetiku i hranu biti industrija koja će rasti”, kaže Primorac. Svi ostali broje manje od 10 milijuna eura prihoda.

Na području medicinskog turizma djeluje i Specijalna bolnica Svjetlost dr. Nikice Gabrića koja je u oftalmologiji 2022. ostvarila 8,98 milijuna eura prihoda, a i riječka Specijalna bolnica Medico s prihodom od 8 milijuna eura čiji je vlasnik Miroslav Reljanović od lanjskog studenog bogatiji za 123 milijuna funti.

Jedan strani igrač
Toliko je vrijedio njegov udio od 18 posto u kompaniji Ergomed koju je osnovao 1997. Bavi se ispitivanjem nuspojava lijekova i razvojem novih lijekova u području onkologije i rijetkih bolesti, a prije dva mjeseca je na burzi u Londonu prodana Private Equity fondu Permira za 703 milijuna funti. Među vladarima hrvatskog privatnog zdravstva je i dr. Nikola Čičak koji je Specijalnu bolnicu Akromion specijaliziranu za ortopediju i traumatologiju smjestio u novu zgradu vrijednu 27 milijuna eura.

Privatne specijalne bolnice na čija otvorenja uz ministra zdravstva Vilija Beroša uredno dolazi i ministrica turizma Nikolina Brnjac nastavljaju nicati pa se čeka gradnja Medicinskog centra Medikol, koji će biti Specijalna onkološka bolnica i još uz to Strateški investicijski projekt Republike Hrvatske koji će prema najavi sa 77 milijuna eura financirati privatni vlasnici Medikola s partnerima.

Da od zgrade preraste u bolnicu čeka se od Specijalne bolnice Priora uz koju ide i hotel Materra, a oboje je u slavonskom Čepinu sagradio Marko Pipunić, vlasnik osječkog Žita, uloživši 46 milijuna eura te računajući kako će za uspješno poslovanje kojem teži biti zaslužan medicinski turizam.

Oslanjanje na međunarodno tržište obilježje je Specijalne bolnice Sv. Katarina suvlasnika Dragana Primorca/P. Macek/PIXSELL

Dok se bolnice grade, neodoljivo ostavljajući dojam kako će, barem neke, ponuditi suradnju državnom osiguravatelju bez čijeg novca neće moći preživjeti, privatne poliklinike, barem neke od njih, na meti su preuzimača. Tako je veliki europski lanac poliklinika Affidea Group koji posluje u 15 europskih zemalja u Hrvatskoj pod sviju kapu okupio tri poliklinike i dosegao njihov zbrojeni prihod od 6,49 milijuna eura.

Vlasnik Affideae je investicijska kompanija GBL Groupe Bruxelles Lambert s imovinom vrijednom 16 milijardi eura. Tako je Affidea prešla prag od 10 posto prihoda lidera liste vladara hrvatskog privatnog zdravstva. Na nju imaju ambiciju uspeti se i poduzetnici investitori koje predvodi Ognjen Bagatin, suvlasnik Poliklinike Bagatin koju je dulje vrijeme i vodio, a sada je na čelu Futura Medical Grupe koja je 2024. godinu počela kupnjom poznate Poliklinike za dječje bolesti Sabol, a već su prije toga pod svoj kišobran stavili Poliklinike Sinteza, Fides i Markušić.

Bagatin kaže kako Futura Medical Grupa sada objedinjeno broji oko 3,8 milijuna eura prihoda, ali planiraju nastaviti konsolidaciju u sektoru i dalje rasti, no napominje kako oni sebe smatraju strateškim investitorima, odnosno onima koji klinike kupuju da ih zadrže.

Strategija ‘kupi i gradi’
Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA) ističe kako su private equity fondovi izuzetno aktivni u spajanjima i preuzimanjima u sektoru zdravstva, a jedna od najčešćih strategija im je ‘kupi i gradi’ (buy-and-build) za koju kaže da je primjenjuju i Provectus i Affidea i Futura.

“Zdravstvo je sektor prilično otporan na gospodarske krize jer usluge u zdravstvu trebamo nevezano uz stanje ekonomije”, kaže Marović tumačeći kako je globalno i u Europi vrhunac preuzimanja i spajanja ostvaren 2021. prvenstveno kao posljedica poremećaja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, a lanjsko usporavanje posljedica je rasta kamatnih stopa što je dovelo do rasta cijene zaduživanja uz pad gospodarske aktivnosti. Ipak, ističe Marović, prema Mergermarktu, ukupna vrijednost transakcija preuzimanja i spajanja u zdravstvu u Europi je 2023. godini iznosila je 67 milijardi eura, što je čak 35 posto više u odnosu na 2022.

“Općenito, sektor zdravstva je bio drugi po redu najaktivniji sektor u M&A transakcijama, odmah iza sektora tehnologija gdje se M&A transakcije procjenjuju na 80 milijardi eura u 2023.”, kaže Marović te tumači kako se očekuje da će sektor zdravstva i dalje ostati jedan od najatraktivnijih za spajanja i preuzimanja, djelomično i zato što s rastom gospodarstva izdvajanja za privatno zdravstvo rastu.

Otprilike 200 milijuna eura potrošili su građani, bilo domaći bilo strani, plaćanjem iz vlastitih džepova na usluge privatnih zubara i specijalističke preglede u privatnim ordinacijama u Hrvatskoj tijekom 2021. godine, procjena je iz računice profesora Šime Smolića s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jednako toliko, procjenjuje Smolić, iz džepa je utrošeno na lijekove i medicinska pomagala. Ukupna privatna potrošnja, ona koja uključuje i novac iz dopunskog osiguranja HZZO-a, privatnih osiguranja i ostalih shema za financiranje usluga u zdravstvu dosegla je prema Smolićevoj računici, zasnovanoj na metodologiji Sustava zdravstvenih računa, 683,5 milijuna eura što čini 1,2 posto hrvatskog BDP-a ili 14,5 posto ukupnih izdataka za zdravstvo.

Vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić uložio je 46 milijuna eura u Specijalnu bolnicu Priora i hotel Materra u Čepinu/B. Jakšić/PIXSELL

Manje troška samo – Češka
“Manji udio troškova za privatno zdravstvo u ukupnima među 27 članica Europske unije ima samo Češka”, napominje Smolić koji smatra da će potrošnja za privatno zdravstvo u Hrvatskoj rasti. Ističe kako se razvoj privatnog sektora zdravstva ne bi trebao poistovjećivati s privatizacijom javnog zdravstvenog sustava.

“Naprotiv, privatni zdravstveni sektor može, uz trenutačnu ulogu supstituta javnom zdravstvu, ojačati ulogu komplementa, i služiti kao poticaj za povećanje učinkovitosti javnog zdravstva”, kaže Smolić.

Igor Čičak, trenutačno s trona privatnog zdravstva zaključuje kako očekuje daljnji rast potražnje za uslugama u privatnom zdravstvu, na što utječu povećanje životnog standarda i raspoloživog dohotka, povećanje prosječne starosti stanovništva te produljenje životnog vijeka, rastuće mogućnosti za liječenje određenih bolesti.

“Neki faktori su specifični za naše tržište i tržišta u regiji, poput primjerice visoke razine opterećenja i iskorištenosti resursa u javnom zdravstvenom sustavu što smanjuje dostupnost tih resursa u javnom sektoru ili pak sve jača potražnja za uslugama kojih nema u javnom sektoru i koje se nude samo u ustanovama u privatnom zdravstvenom sektoru”, zaključuje Čičak.