Pred srednjom je i istočnom Europom dobra godina. Birači mnogih zemalja izlaze na izbore pa vlade neće štedjeti. A štedjeti neće, prema izvještaju UniCredit Researcha – CEE Quarterly – niti birači, odnosno potrošači, ali niti poduzeća.
Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju Srednje i Istočne Europe, na konferenciji Euromoney u Beču predstavio je što ova banka očekuje u regiji te kaže da bi ove i sljedeće godine trebala rasti 3%.
Rast će najvećim dijelom biti potaknut potrošnjom građana, a ona će objašnjava Bucsa, najvećim dijelom biti potaknuta bržim realnim rastom plaća. Također, rast će i zaduživanje, i to uz niže kamatne stope, a uslijed rasta cijena nekretnina povećano će biti i bogatstvo građana.
Turbulencije na tržištu nekretnina kojima trenutačno svjedočimo uglavnom na zapadu i sjeveru Europe, ne trebaju brinuti vlade i građane srednje i istočne Europe, pa tako niti Hrvate. “Više od polovice transakcija u segmentu nekretnina odvija se u gotovini”, kaže Bucsa.
Usprkos inflaciji
Glavni ekonomist UniCredita očekuje i da će poduzeća više ulagati. “Poduzeća u CEE regiji dobro su kapitalizirana i u dobroj financijskoj poziciji. Došlo je vrijeme da počnu trošiti ono što su godinama uštedjela”, ističe Bucsa odajući okupljenim novinarima iz regije da više od polovice kompanija iz naše regije ima višak ušteđevine. Drugim riječima, poduzeća regije, kupaju se u novcu. Vrijeme je, dakle, da ga počnu i trošiti. Bucsa predviđa da bi do većih ulaganja moglo doći već u drugoj polovici ove godine.
Usprkos lanjskoj rekordno visokoj inflaciji, koja je pogodila brojne džepove, u UniCreditu, banci koja broji više od 15 milijuna klijenata, od čega šest milijuna u CEE regiji, ne očekuju rast loših kreditnih plasmana kao niti kamatnih stopa. Kamatne su stope, kaže Bucsa, već počele padati.
No nije, niti može biti, sve ružičasto. Kao najveći izazov u godini Bucsa navodi izvozne narudžbe, posebno njemačkog tržišta. U RH su one na kraju 2023. bile gotovo trostruko niže nego u srpnju. Usto, svjetski će rast biti ispod dugogodišnjeg prosjeka, pa će, kaže Bucsa, potrošači srednje i istočne Europe morati pričekati i da oni na zapadu počnu trošiti više i tako podignu stope rasta i potražnju s ovih prostora.
U tom makroekonomskom i geopolitičkom scenariju srednja i istočna Europa nastavljaju biti motori rasta i za UniCredit.
Zadržana važnost
“Regija je zadržala stratešku važnost za UniCredit i plan nam je nastaviti rasti ubrzanim tempom oslanjajući se na jake lokalne timove i znanje te globalnu stručnost”, istaknula je Teodora Petkova, direktorica Grupe UniCredit za Srednju i Istočnu Europu. U prvih devet mjeseci 2023. CEE regija čini značajan udio u poslovnim rezultatima UniCredita, doprinoseći s 33% ukupnih zajmova, 31% ukupnih depozita i 30% neto prihoda Grupe.
Petkova je naglasila i važnost daljnjih ulaganja u digitalizaciju ističući da se digitalna prodaja u srednjoj Europi gotovo udvostručila na godišnjoj razini, pa danas čini 50% ukupne prodaje. Fokus UniCredita je i na kreditiranju zelene tranzicije te socijalnih projekata. U prvih devet mjeseci prošle godine, plasirali su 2,3 milijarde eura u “zelene” projekte te 1,1 milijardu eura u “socijalne” projekte.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu