U vrijeme ubrzane digitalizacije podaci postaju sve važniji te se smatraju jednim od najvrjednijih resursa. No gospodarstva, pa tako i države, korist od podataka mogu imati jedino ako su otvoreni i dostupni. Upravo to, kao i poticanje uspješne podatkovne ekonomije cilj je nedavno donesenog Europskog zakona o podacima čija primjena kreće od rujna 2025.

Prilika je ovo i za razvoj domaćeg gospodarstva, a koje potencijal podataka gotovo uopće ne koristi. Primjerice, razmjena industrijskih podataka u Hrvatskoj gotovo ne postoji, dok su javni podaci privatnom sektoru i dalje slabo dostupni. Europski zakon o podacima, i nova pravila koja donosi, domaćim kompanijama otvaraju novi prostor rasta i razvoj.

Konkretno, objašnjava Lidija Karaga, predsjednica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, primjena Zakona o podacima, kao i Zakona o upravljanju podacima, trebala bi olakšati razmjenu podataka između tvrtki, javnog sektora i pojedinaca te regulirati prava vezana uz dostupnost i korištenje podataka koji se generiraju u Europskoj uniji.

“Ako uzmemo u obzir da je Europska komisija vrijednost podatkovne ekonomije za 2025. godinu procijenila na 829 milijardi eura, onda je postavljanje regulatornog okvira koji bi trebao potaknuti inovacije u domeni stvaranja vrijednosti iz podataka, primjenu AI-a, ojačati podatkovnu ekonomiju, potaknuti još veću digitalizaciju, eliminirati monopol nad podacima te posljedično povećati konkurentnost EU – sigurno neophodan i važan korak i dobra inicijativa”, ističe Karaga.

A njegov je konkretan utjecaj možda najjednostavnije objasniti, kaže Zoran Luša, stručnjak za otvorene podatke i vlasnik Zoogle savjetovanja, na primjeru proizvođača pametnih uređaja, kao što su pametni kućanski aparati, industrijski strojevi, vozila i slično.

“Takvi uređaji generiraju značajne količine podataka. Do sada su proizvođači imali kontrolu nad podacima i ograničavali su pristup drugim igračima. Utjecaj ovog zakona je takav da će omogućiti vlasnicima tih uređaja, a i trećim stranama, primjerice startupovima i manjim tvrtkama, pravedniji pristup neosobnim podacima koje generiraju pametni uređaji”, objašnjava Luša.

Poslovni subjekti bit će u poziciji donositi bolje poslovne odluke, ali i nuditi nove digitalne usluge, kaže Lidija Karaga, predsjednica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija/L. Stanzl/PIXSELL

Istovremeno, dodaje, vlasnici će uređaja imati veću kontrolu nad svojim podacima te će tako pridonijeti boljem prilagođavanju proizvoda i usluga svojim potrebama. “Oni, naime, mogu odlučiti žele li podijeliti svoje podatke ili ne”, ističe ovaj stručnjak.

Također, napominje, zakon se podjednako odnosi i na privatni i na javni sektor. Dakle, podaci koje generiraju pametni uređaji morat će, osim pojedincima i gospodarstvu, biti dostupni i javnom sektoru – na nacionalnoj i EU razini – u slučaju izvanrednih situacija, kao što su, primjerice, potresi, poplave ili požari.

Nova pravila ‘clouda’
“Bitno je napomenuti da se, u kontekstu ovog zakona, europski prostor podataka odnosi na koncept stvaranja zajedničkog i otvorenog okvira za dijeljenje, pristup i korištenje podataka unutar EU-a. Ideja je stvoriti standardizirano okruženje koje potiče razmjenu podataka između različitih sektora i zainteresiranih strana kako bi se potaknule inovacije, poboljšala učinkovitost te podržala digitalna transformacija”, objašnjava Luša napominjući da novodoneseni Zakon u tom dijeljenju i razmjeni podataka itekako vodi računa o zaštiti privatnosti pojedinca.

Naime, kaže Luša, s GDPR-om, Zakon o podacima, stvara kompletni okvir za zaštitu podataka prilagođavajući ga potrebama i izazovima vezanima uz njihov pristup i razmjenu. No, osim što bi s primjenom ovoga Zakona podaci trebali postati dostupniji i privatnom i javnom sektoru, napominju Luša i Karaga, on definira i nova pravila o uslugama u oblaku.

“Zakon će omogućiti korisnicima slobodno prebacivanje između različitih pružatelja usluga u oblaku te samim time omogućiti izbor na tržištu i konkurenciju, a ne ovisnost o jednom pružatelju usluge”, objašnjava predsjednica Uprave Poslovne inteligencije.

Prije početka primjene Europskog zakona o podacima, a što će biti za 20 mjeseci, privatni sektor, ističe Karaga, treba sagledati koje im rizike ali i prilike donosi. A to će, tumači, ovisiti o tome djeluje li tvrtka kao takozvani “data holder” (ona koje prikuplja podatke), korisnik, treća strana ili pružatelj usluge u oblaku.

“Svi koji imaju obvezu dijeljenja podataka morat će početi raditi na razvoju rješenja za dijeljenje podataka”, kaže Karaga. A to će biti i najveći izazov zakona.

Neiskorišteni potencijal
“Jedan od zahtjevnijih dijelova zakona odnosi se na pitanje dijeljenja i zahtjeva za pristupom podacima koji sadrže poslovnu tajnu i vrlo je izvjesno da će biti sporova i prigovora od strane vlasnika podataka i primatelja podataka o tome u kojoj mjeri podaci koji će se dijeliti sadrže poslovne tajne”, objašnjava Karaga. Istovremeno, prednosti su zakona višestruke. “Samim time što će imati na raspolaganju više podataka, poslovni će subjekti biti u poziciji donositi bolje poslovne odluke, nuditi personaliziranije ili potpuno nove digitalne usluge”, kaže Karaga.

Primjena bi ovoga zakona, prema tome, trebala otvoriti velike prilike domaćem privatnom sektoru, a koji potencijal podataka trenutno vrlo slabo koristi.

Oko 80 posto industrijskih podataka, kaže Karaga, nikada se ne iskoristi te su oni, prema tome, neiskorišteni potencijal. Posebno to vrijedi za Hrvatsku u kojoj, ističe predsjednica Uprave Poslovne inteligencije, razmjene industrijskih podataka gotovo da nema. Istovremeno, javni su podaci privatnom sektoru dostupni vrlo ograničeno, iako, upozorava Luša, zbog Zakona o pravu na pristup informacijama to ne bi smjeli biti.

Nova pravila Europskog zakona o podacima, pak, otvaraju prostor rastu i razvoju novih proizvoda i usluga vezanih uz podatke. Primjerice, kaže Karaga, prema procjenama EK veća dostupnost podataka trebala bi stvoriti 270 milijardi eura dodatnog BDP-a do 2028.