Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na razini EU dosegao je 23 posto u 2022. godini, objavio je Eurostat. U usporedbi s 2021., to je povećanje od 1,1 postotnih bodova.

Unatoč tome, zemlje EU čeka još puno posla i nužno će trebati intenzivirati napore kako bi postigle zadane ciljeve u tom smjeru. Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji zahtijeva povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije EU za gotovo 20 posto – s 32 na 42,5 posto do 2030.

Prema posljednjim podacima, najmanje posla će imati Švedska koja prednjači među zemljama EU s gotovo dvije trećine (66%) bruto konačne potrošnje energije iz OIE. Švedska se prvenstveno oslanjala na hidro, vjetar, kruta i tekuća biogoriva, kao i toplinske pumpe. Slijedi je Finska (47,9%), koja se također oslanja na hidroelektrane, vjetar i kruta biogoriva te Latvija (43,3%) koja većinom ovisi o hidroelektranama.

Visoke postotke imaju i Danska (41,6%) i Estonija (38,5%), koji većinu OIE dobivaju iz vjetra i čvrstih biogoriva, a slijede Portugal (34,7%) i Austrija (33,8%). Najniže udjele u EU imaju Irska (13,1%), Malta (13,4%), Belgija (13,8%) i Luksemburg (14,4%). Ukupno gledano, 17 od 27 članica imalo je udjele ispod EU prosjeka od 23 posto, a Hrvatska je, s 30 posto, među prvih deset u Uniji.

Emisije stakleničkih plinova od 2008. pale 22 posto
Emisije stakleničkih plinova (GHG) nastale gospodarskim aktivnostima na području EU u 2022. iznosile su 3,6 milijardi tona CO2 ekvivalenta (CO2-eq), što ukazuje na smanjenje od 22 posto u usporedbi s 2008. godinom.

Djelatnosti s najvećim emisijama stakleničkih plinova u 2022. bile su prerađivačka industrija i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, obje sa 745 milijuna tona CO2-eq, što predstavlja 21 posto ukupno emitiranih stakleničkih plinova. Slijede kućanstva (718 milijuna tona CO2-eq; 20%), koja su generatori stakleničkih plinova vezanih uz prijevoz, grijanje i druge KRIVNOSTI.

Gledajući unatrag, između 2008. (prva dostupna godina podataka) i 2022. najveće relativno smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je u rudarstvu i vađenju kamena (-40%), u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (- 37%) te prerađivačkoj industriji (-28%).