U okruženju skupljeg novca, sa sve glasnijim upozorenjima da će velikodušnost fiskalnih paketa za kojima su države, uključujući i Hrvatsku, posezale u borbi protiv pandemije, kad-tad doći na naplatu kroz skuplje servisiranje duga, dobrodošla je vijest da rejting agencija Moody’s ne očekuje problem u ovom dijelu Europe.

“Naši izgledi za kreditnu sposobnost država srednje i istočne Europe (CEE) u 2024. su stabilni. To je potaknuto snažnim makroekonomskim izgledima, ograničenim ekonomskim ožiljcima od europske energetske krize i približno nepromijenjenom fiskalnom snagom regije”, ocijenio je Moody’s, jedan od ‘Velike trojke’. Pritom se Hrvatska izdvaja kao rekorderka u regiji u ‘otključavanju’ milijardi iz EU fonda namijenjenog oporavku od pandemije i gradnji otpornosti ususret nekim budućim krizama.

Plin (ni)je tolik problem
Moody’s navodi da su ekonomski i društveni efekti energetske krize koji su obilježili 2023. ipak manje ozbiljni nego se u početku očekivalo. I rizici od nestašice plina, čiju je opskrbu Europa preko noći odsjekla od Moskve, dodatno će se smanjiti u nadolazećim godinama zahvaljujući skladištenju tog energenta, diversifikaciji opskrbe, infrastrukturnim ulaganjima, kao i, konačno, prilagodbi na strani potražnje.

Uzlaznu putanju rasta BDP-a u regiji održat će oporavak domaće potražnje te blagi rast glavnih trgovinskih partnera, smatraju analitičari Moody’sa. Unatoč stezanju monetarnih i fiskalnih politika, gospodarstva regije i dalje podržava izdašan priljev novca iz europskih fondova. Očekuje se da će porast BDP-a država u srednjoj i istočnog Europi ubrzati s prošlogodišnjih 0,5 posto na 2,5 posto BDP-a u ovoj godini.

I fiskalna slika ostaje povoljna, a umjereno “slabljenje metrike duga” nije dovoljno za promjenu fiskalne snage. Zbog toga u toj rejting agenciji očekuju da će se teret javnog duga umjereno povećati na 52,3 posto BDP-a ove godine, u usporedbi s lanjskih 51,3 posto.

Istovremeno, prije nego što se počne silaznu putanju iduće godine, dostupnost duga će oslabjeti pri čemu će teret kamata (u odnosu na prihode) dosegnuti vrhunac od 4,9 posto ove godine, što je najviša razina u posljednjem desetljeću. Pritom, međutim, postoje značajne razlike u pokazateljima među državama srednje i istočne Europe, napominje Moody’s.

Usklađeni s politikom EU
Nimalo manje važno pitanje za regiju od ekonomske stabilnosti, jest da će se zadržati njezina društvena i politička snaga. Tome prvenstveno vjetar u jedra daje vrlo solidna situacija na tržištu rada u kombinaciji sa socijalnim naknadama koje ograničavaju društvene rizike.

“Očekujemo da će većina država srednje i istočne Europe uglavnom ostati usklađena s cjelokupnom politikom Europske unije. Uvjeti EU fondova rezultirat će provedbom daljnjih strukturnih reformi. Izborni kalendar u regiji 2024. relativno je lagan, a izbori za Europski parlament u lipnju ocrtavaju se kao test sentimenta u regiji”, navodi Moody’s.

Te se opaske prvenstveno odnose na vječnog ‘enfant terriblea’ EU-a, mađarskog premijera Viktora Orbana koji ‘ratuje’ s Bruxellesom na području vladavine prava. Vrijedi napomenuti da je mnogima primjer smirivanja takvih tendencija u regiji dijametralni zaokret u Poljskoj u kojoj je nacionalistički PiS izgubio izbore u korist osvjedočenog proeuropejca Donalda Tuska.

Bez puno iznenađenja, u nestabilnom geopolitičkom okruženju niz je rizika za aktualnu prognozu. U slučaju da se situacija vezana s ratom u Ukrajini dodatno zakomplicira, “izgledi bi se vjerojatno promijenili u negativne”.

Isto bi se dogodilo i podbaci li gospodarski oporavak ključnih izvoznih tržišta, poraste li inflacija hrane i energije koja bi povukla za sobom postrožavanje monetarne politike i veće troškove financiranja. S druge strane, snažniji oporavak, ublažavanje ili smanjenje troškova financiranja, ublažavanje geopolitičkih rizika, vjerojatno bi podržao pozitivne izglede za prognozu kretanja u CEE regiji, zaključuje Moody’s.