Čak četiri tjedna pregovaralo se u Dubaiju, na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji 2023 (WRC23). Odlučivalo se o čitavom nizu tema vezanih uz upravljanje i namjenu radiofrekvencijskog spektra i upravljanje satelitskim orbitama, a Hrvatska je na ovoj konferenciji, između ostaloga, osigurala svoje pravo na geostacionarnu poziciju u planu za nepokretnu satelitsku službu.

Za Hrvatsku je, dakle, na WRC23 bilo nekoliko značajnih tema, a dobitak samostalne geoorbitalne satelitske pozicije jedna je od vrednijih. Naime, na 13. plenarnoj sjednici 39. Svjetske radiokomunikacijske konferencije usvojen je prijedlog Hrvatske i još sedam zemalja (Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Južni Sudan, Moldavija i Gruzija) za upis u FSS (Fixed Satellite Service) plan pa će u njemu od sada stajati i hrvatska oznaka i hrvatska pozicija – HRV00000 na 63°E.

Sukcesijska prava
“Upisom naše orbitalne pozicije u plan za nepokretnu satelitsku službu Hrvatska je, prije svega, ostvarila svoja prava na orbitalne i frekvencijske resurse sukladno Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije, kojima se uređuju prava između država članica UN-a prilikom uporabe RF spektra i satelitskih orbita”, pojasnila nam je Ana Katalinić Mucalo, pomoćnica ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti – HAKOM-a te naglasila kako “taj vrijedan resurs dosad nismo imali jer je trebalo razriješiti sukcesijska prava budući da je FSS plan za geostacionarne orbite napravljen još 1988. godine, a prava na orbitalnu poziciju tada je dobila Jugoslavija”.

Sada je novo pravo na vlastitu poziciju pregovarano zajedno s administracijama Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. “Svaka od država dobila je svoju orbitalnu poziciju – Hrvatska na poziciji 63°E”, istaknula je Katalinić Mucalo.

Inače, geostacionarne orbite su jedinstvene, a mogućnost dobivanja novih pozicija i frekvencijskih resursa vrlo je ograničena, što ih čini izuzetno vrijednim resursom. “Svaka nova dodjela utječe i na one postojeće, vrlo često i degradira tehničke parametre postojećih ili planiranih mreža, na što afektirana strana zapravo mora pristati.

U zagrebačkom ZICER-u u studenom je održano ekskluzivno predstavljanje prvog hrvatskog satelita CroCube/ŽELJKO HLADIKA/PIXSELL

Da stvar bude još složenija, osim prava na orbitalnu poziciju koju ima svaka država za svoje trenutačne ili buduće potrebe, postoje i dodatne pozicije koje se dodjeljuju na temelju zahtjeva i sukladno potrebama, na temelju principa “first come, first served”, gdje su trenutačno realizirane brojne globalne satelitske mreže (primjerice Eutelsat ili Intelsat).

Sve to trebalo je uzeti u obzir u traženju povoljne pozicije za nas, koja za naše nacionalno pokrivanje ima odgovarajuće tehničke parametre”, dodatno pojašnjavaju iz HAKOM-a te dodaju da je za njih nastojanje da dobiju geostacionarnu orbitalnu poziciju počelo još 2020.

“Prijedlog pozicija dobili smo od ITU-a, a kada smo vidjeli koliki je broj administracija s kojima moramo postići dogovor, znali smo da će proces potrajati i da u nekim slučajevima neće biti nimalo lako”, napominje Katalinić Mucalo te pritom tvrdi kako “načelno, upis u plan za nepokretnu satelitsku službu Hrvatske nije bio upitan jer je na to imala pravo”.

No, upitni su bili uvjeti pod kojima će se pravo realizirati te je postojala opasnost da se upis u plan ostvari s tehničkim parametrima koji nisu dovoljni za realizaciju satelitske mreže. “Uz to, pitanje je bi li se to dogodilo već na ovom WRC-u jer je formalni rok za upis osam godina”, pojasnila je zamjenica ravnatelja HAKOM-a te istaknula da su se “zahvaljujući intenzivnom angažmanu kolega u protekle tri godine, uspjeli izboriti i za pravo na prijevremeni upis u navedeni plan”.

Možemo i Musku iznajmiti
Što sada kada imamo geostacionarnu orbitalnu poziciju? Koje su opcije da se taj resurs i iskoristi?

“Sada kada imamo resurs, mogućnosti su različite, čak i ako ih trenutačno ne vidimo. Geostacionarni satelit, gledano sa zemlje, ne mijenja poziciju, što ima svoje tehničke prednosti. Jedna od mogućih primjena je ona sigurnosna, gdje možemo imati alternativu određenoj kritičnoj infrastrukturi. U ovom trenutku nije izgledno da će Hrvatska lansirati svoj geostacionarni satelit, no ako to poželimo, možemo. I to na svoju orbitalnu poziciju”, kazuje Katalinić Mucalo te na naše pitanje o tome je li to možda pogodno i za iznajmljivanje Starlinku Elona Muska ili telekomima koji u svojim planovima imaju razvoj satelitske komunikacije, odgovara nam kako “uvijek postoji mogućnost da taj resurs nekome damo u najam ili koncesiju. Možda čak i Musku”.

Kako zaključuju iz HAKOM-a na ovaj reusrs treba “gledati strateški i dugoročno. Za sve potencijalne satelitske operatore ili telekome prilika je sada tu, samo je trebaju iskoristiti.”

Inače, Izaslanstvo Republike Hrvatske na ovoj Konferenciji činili su predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Voditelj izaslanstva bio je Krešo Antonović, ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte (MMPI).