Slika protekle godine u pogledu rasta potrošačkih cijena još nije kompletirana, ali izvjesno je da će službena stopa inflacije za 2023. biti jednoznamenkasta.

Brzu procjenu inflacije za prosinac državni statističari objavit će krajem ovog tjedna, a konačne podatke desetak dana poslije.

No, s tim brojkama neće se bitnije pomaknuti prošlogodišnji prosjek koji se usporavanjem inflacije u studenome (na 4,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine) spustio ispod devet posto – na 8,7.

Slično vrijedi i za lanjsku potrošnju mjerenu realnim rastom prometa na malo koji je s krajem studenoga ubrzao na 3,2 posto.

Većina građana, doduše, ne prepoznaje se u službenoj inflaciji i prevladavajuća je percepcija da je službena inflacija podcijenjena. Većini njih udjel hrane (koja je u proteklih godinu dana u prosjeku poskupjela više od ukupnog prosjeka) u mjesečnim troškovima veći je od pondera (26 posto) koji ona ima u statističkim izračunima indeksa potrošačkih cijena.

Usto, na percepciju inflacije više utječu (veće) cijene s kojima se ljudi svakodnevno suočavaju u gotovinskim i kartičnim plaćanjima, od kupovina robe u trgovinama i na tržnicama do plaćanja raznih usluga i “majstora”.

Manji utjecaj na percepciju u pravilu imaju primjerice Vladinim mjerama ograničene cijene energenata koja koriste kućanstva, a što uz pripadajuće pondere ublažavajuće djeluje na statističke izračune inflacije.

Unatoč metodološkim razlikama, i podaci Porezne uprave o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima u 2023. potiču različite interpretacije i propitivanja je li “stvarna” inflacija ipak viša od službene.

Super i hipermarketi trgovačkih lanaca lani su izdali za 3,7% više računa/G. Kovačić/PIXSELL

Prema jučer objavljenom cjelovitom prikazu podataka iz sustava fiskalizacije, lani je – što karticama, što “kešom” – plaćeno ukupno 2,47 milijardi računa izdanih za robe i usluge vrijedne više od 40 milijardi eura.

U odnosu na prethodnu godinu broj računa porastao je za samo 1,3 posto, ali njihova vrijednost bila je veća za 6,28 milijardi ili 18,6 posto. U dobroj mjeri razlika između postotnog rasta broja i vrijednosti transakcija zasigurno odražava rast cijena, no koliko točno, teško je reći jer ta razlika dijelom može odražavati i promjene strukture potrošnje.

Ipak, i neki ekonomisti reći će kako nije baš izgledno da su promjene ponašanja potrošača (a to uključuje i primjerice strane turiste) zaslužne za velik dio spomenuta “raskoraka” broja plaćanja i ukupnoga “ceha”.

Kako bilo, kad se promatra samo prosinačka potrošnja koja je prošla kroz fiskalne blagajne, podaci Porezne kažu da su obveznici fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti izdali nešto manji broj računa (-0,5%) nego u istom mjesecu godinu prije, a vrijednošću od nepunih 3,2 milijarde eura iznos iz prosinca 2022. premašen je za 13%.

Uobičajeno, najveći dio evidentiranog prometa odrađuje se putem fiskalnih blagajni u maloprodaji. U djelatnosti trgovine na malo (bez motornih vozila) lani su plaćeni računi ukupno vrijedni 18,62 milijarde eura, što je u odnosu na prethodnu godinu za gotovo pola milijarde eura ili 15% više. No, toliki promet ostvaren je na oko šest milijuna manjem broju računa ili u postocima 0,5% manje transakcija.

Potrošači traže akcije
Manji broj računa odražava prije svega smanjenje u segmentu neprehrambene trgovine. Jer, u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom, pićem i proizvodima za kućanstvo i lani je zabilježeno više plaćanja u odnosu na prethodnu godinu, a one nose i približno polovicu maloprodajnog prometa.

Naime, super i hipermarketi trgovačkih lanaca lani su izdali za 3,7 posto više računa, a pritom su ostvarili 9,44 milijarde eura prometa, što je za oko 1,4 milijarde ili 17,5 posto više nego u 2022.

U toj kategoriji razlika rasta broja i vrijednosti računa tek je nešto veća od službene inflacije cijena hrane za proteklu godinu (prema DZS-u u prvih 11 mjeseci 2023. hrana je lani u prosjeku bila 13,3 posto skuplja), s tim da trgovci nerijetko zapažaju da potrošači danas općenito više paze na akcijske cijene.

U turističko-ugostiteljskom sektoru prošle je godine zabilježen i porast broja računa i prometa. Tako su u djelatnosti pružanja smještaja kartično i gotovinski plaćeni računi vrijedni 2,52 milijarde eura, što je za gotovo 25 posto više nego godinu prije, a pritom je broj računa povećan za nepunih 6 posto.

Tek nešto manji rast fiskaliziranog prometa (sa 3 na 3,7 milijardi eura ili 23,6 posto) prijavili su prošle godine poduzetnici u ugostiteljstvu, tj. kafići, restorani i drugi objekti koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića. Kod njih je to ostvareno na 6,6 posto više računa. Još jedna dobra turistička godina pridonijela je i osjetnom skoku fiskaliziranog prometa npr. u djelatnosti Prijevoza i skladištenja.

Poduzetnici u toj branši potrošačima su izdali računa u vrijednosti većoj od 603 milijuna eura za više od 25%, i to na 14% većem broju izdanih računa. Među djelatnostima s iznadprosječnim rastom fiskaliziranog prometa lani se istaknulo, primjerice, poslovanje nekretninama – na 20-ak posto više izdanih računa tim su poduzetnicima plaćene usluge vrijedne oko 78 milijuna eura ili gotovo 50% više u odnosu na 2022.

Administrativna eksplozija
Kao i godinu radnije, snažnim skokom fiskaliziranog prometa istaknula se kategorija administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, s porastom vrijednosti računa od čak 60 posto. U tu skupinu svrstavaju se i poduzetnici iz skupine djelatnosti u okviru kategorije Informacija i komunikacija, koji su na 14% više fiskaliziranih računa prijavili 46% veći promet.

Još jedna solidna godina je, primjerice, i iza vlasnika frizerskih i salona za uljepšavanje; na 3,8% više računa ostvarili su 19% veći promet, koji je time premašio 220 milijuna eura.