Velike domaće kompanije, s više od 250 zaposlenih, uvijek su u robnoj razmjeni ostavljale najveći pečat, i u izvozu i uvozu njihove performanse bile su najveće. Vidljivo je to i iz podataka DZS-a o robnoj razmjeni prema veličini poduzetnika.

No, zadnjih godina velikim igračima prijeti gubitak liderske pozicije. Ne dolazi u pitanje njihova uloga zbog mikro, malih i srednjih poduzetnika, iako redom bilježe bolje izvozno-uvozne performanse, već tvrtki koje službena statistika evidentira kao “nepoznate”.

Kako se može iščitati iz objašnjenja samog DZS-a, radi se o tzv. nerezidentnim tvrtkama. Drugim riječima, tvrtkama koje u Hrvatskoj nemaju službeno sjedište, ali su registrirane za potrebe obračuna poreza.

Njihova prisutnost i aktivnost prije i na samom početku hrvatskog ulaska u EU bila je sporadičan slučaj, no posljednjih godina njihova prekogranična trgovina doslovno cvjeta. Svjedočanstvo je zabilježena vrijednost prometa koji ostvaruju i udjela u ukupnim izvoznim i uvoznim rezultatima.

U 2014. je tako ova kategorija poduzetnika ostvarivala svega 4,9% izvoza i 3,7% uvoza. U apsolutnim brojkama to je bilo 515 milijuna eura izvoza i 649 milijuna uvoza (ukupan izvoz bio je 10,5 milijardi eura, a uvoz 17,34 milijarde).

Rasli i mikro-poduzetnici
Istodobno su velike tvrtke izvozile 4,72 milijarde eura ili 45% ukupnog izvoza hrvatskog gospodarstva, dok je uvoz bio 6,65 milijardi eura ili 38,3%. Vrijednosti robne razmjene vremenom su nastavile s rastom, no, prema najnovijim podacima, a oni obuhvaćaju 2022., udjel hrvatskih velikih tvrtki u izvozu spustio se na tek 26,4% i na 29,4% u uvozu.

Paralelno su, pak, simbolične vrijednosti nerezidenata iz 2014. skočile na čak 24% izvoza i gotovo 22% uvoza. Ova skupina tvrtki realizirala je 5,78 milijardi od ukupno ostvarenih 24,1 milijardu eura izvoza, te 9,2 milijarde od ukupno 41,9 milijardi uvoza. Velike su tvrtke, s druge strane, izvezle roba u vrijednosti 6,37 milijardi, a uvezle 12,3 milijardi eura.

Učešće u izvozu, osim velikih tvrtki, nerezidenti su “pojeli” i srednjima (pad s 23 na 18%), dok su rast u uvoznim poslovima, osim nerezidenata imali i domaći mikro-poduzetnici, oni koji zapošljavaju manje od 10 radnika (s 14,8 na 17,8%).

Gleda li se prema djelatnostima, u poljoprivredi, koja cijelo vrijeme, od 2014. do 2022. bilježi suficit, na početku tog razdoblja najvažniji izvoznici bile su velike tvrtke, a male su dominantno uvozile, da bi na kraju srednje preskočile velike tvrtke u izvozu, ali su velike tvrtke postale najveći uvoznici u poljoprivredi.

Kad je o prerađivačkoj industriji riječ, generalno ona bilježi suficit u robnoj razmjeni, a prednjače po udjelu velike tvrtke, i kad je riječ o uvozu i kad je riječ o izvozu. No, u 2022. su i nerezidenti ostvarili ogroman porast, a ilustracije radi, njihov izvoz iz 2014. od 35 milijuna skočio je na 1,3 milijarde eura, dok je uvoz povećan s 39,6 milijuna na 1,27 milijardi eura. Pritom se povećanje izvoza i uvoza nerezidenta posebno izdvaja u proizvodnji metala, u kojoj su ova poduzeća ujedno postala i najvažniji uvoznici proizvoda.

Trgovina je, pak, djelatnost u kojoj su tvrtke nerezidenti preuzeli poziciju najvažnijeg izvoznika roba. Od ukupno 4,36 milijardi eura, koliko je u 2022. realizirano u sektoru trgovine, 1,3 milijarde ostvarile su tvrtke iz ove kategorije. Zanimljivo je i da je iduća po visini realizacije kategorija malih poduzeća, a najmanje izvoza realiziraju veliki trgovci.

Za naftu – bez podataka
Kod uvoza, nerezidenti još nisu preuzeli vodstvo, iako bilježe snažan rast. Tu prednjače mala poduzeća, a među ostalim poduzetnicima vrijednosti koje ostvaruju su ujednačene. Ukupno su trgovci uvezli inače 17,3 milijarde eura u 2022.

I u djelatnosti prijevoza i skladištenja, u kojemu ih praktički 2014. nije bilo, nerezidenti su postali glavni izvoznik. Snažan udjel nerezidenti imaju i u robnoj razmjeni strujom i plinom, točnije u uvozu, u kojemu su izuzetno jaki i mikro-poduzetnici, dok detaljniji podaci o raspodjeli odnosa među tvrtkama za proizvodnju i preradu nafte nisu objavljeni.