Suradnja znanosti i gospodarstva u Hrvatskoj je na niskim granama, no interes postoji. Dokazuje to i poziv Ciljana znanstvena istraživanja kojim se, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iznosom od 50 milijuna eura, sufinanciraju projekti industrijskih istraživanja koji se provode suradnjom poduzeća i istraživačkih organizacija.

Natječaj koji je objavljen još u travnju zatvoren je krajem listopada s velikim odazivom, odgovaraju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je nadležno za njegovo provođenje. Dodaju i da sav raspoloživ novac planiraju dodijeliti.

Prigovori na poziv
“S obzirom na velik odaziv i interes istraživačkih organizacija i poduzeća Ministarstvo planira uložiti sva raspoloživa sredstva predviđena ovim Pozivom”, poručuju. U tijeku je, nastavljaju, evaluacija projektnih prijedloga, a novac bi odabranim projektima trebao biti dodijeljen do kraja siječnja jer je rok za dovršetak postupka 90 dana od zatvaranja Poziva.

Kvalitetu projekata te njihov broj ne otkrivaju budući da su, kažu, projektni prijedlozi u postupku evaluacije, odnosno provjere usklađenosti s kriterijima Poziva. Uskoro tako, nakon više od tri godine stanke, znanstvenici i poduzetnici napokon mogu računati na bespovratne potpore koje se kreću između 500 tisuća i 1,5 milijuna eura.

Projekti koji će putem ovog natječaja osigurati novac, pak, moraju biti završeni do lipnja 2026. Kako se neslužbeno može čuti od određenih prijavitelja, taj će rok biti prilično knap. Zbog dugotrajnosti trajanja cijelog natječaja (pola godine), a onda i tromjesečne evaluacije, neki su, kažu, u provedbu krenuli vlastitim novcem i bez odluke Ministarstva o sufinanciranju jer u protivnom projekte neće stići realizirati.

“Kašnjenje bitno otežava provođenje projekta te postoji bojazan da ga nećemo stići završiti do roka”, kaže jedan poduzetnik koji na natječaju sudjeluje kao partner na projektu jedne znanstvene institucije. Inicijalno je natječaj kojem je cilj suradnjom znanosti i gospodarstva povećati razinu razvoja novih tehnologija, proizvoda i procesa, trebao biti završen krajem kolovoza, no zbog izmjena u pozivu nekoliko je puta produljivan.

Tek 1,24% BDP-a
Poznato je također da Hrvatska nema razgrađen i djelotvoran sustav poticanja suradnje znanosti i gospodarstva. Određena statistika tako govori da tek 4 posto domaćih malih i srednjih poduzeća surađuje sa sveučilištima (prosjek EU-a je 10 posto) te samo 1% istraživanja i razvoja u javnom znanstveno-istraživačkom sektoru financiraju poduzeća. Također, u istraživanja i razvoj ulažemo iznimno malo, tek 1,24% BDP-a. Ako želimo biti konkurentnije gospodarstvo, to moramo promijeniti.

Svjesni su toga u Ministarstvu znanosti i obrazovanja iz kojega navode da već niz godina opsežnim ulaganjima potiču suradnju znanosti i gospodarstva, a poseban naglasak stavljaju na razvoj ureda za transfer tehnologija. Dodaju i da je novac za ovu namjenu osiguran u sklopu NPOO-a te Programa konkurentnost i kohezija unutar novog financijskog okvira do 2027. Koliko točno, ne navode.