Za projekt Prvog digitalnog sela smo zajedno, sa Osječko-baranjskom županijom koja je partner Projekta, već odabrali općinu Strizivojna u Osječko-baranjskoj županiji. Razloga za to je više. Prije svega kada je riječ o Programu ruralnog razvoja, koji koriste institucije i poljoprivrednici, u ovoj je županiji do sada ugovoreno mnoštvo različitih potpora koje su vrijedne više od 400 milijuna eura.

Kada se govori o izravnim plaćanjima u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Županiju je u posljednjih sedam godina plasirano više od 600 milijuna eura, što govori o značaju ove županije za hrvatsku poljoprivredu te o snazi njezinih poljoprivrednika.

Mladi snaga razvoja

U Hrvatskoj se povećava broj mladih poljoprivrednika što je od izuzetnog značaja za poljoprivredu i digitalizaciju jer su oni spremniji na korištenje novih tehnologija, na udruživanje i zajednički nastup na tržištu. U Osječko-baranjskoj županiji do sada su dodijeljeni i posebni zajmovi za preko 300 korisnika, mladih poljoprivrednika, što je 22 posto ukupne omotnice, a zbog svega spomenutog u Osječko-baranjskoj županiji je vidljiv napredak, i to ne samo u poljoprivredi.

Više od 25 posto svih potpora u poljoprivredi isplaćuje se u Osječko-baranjskoj županiji, koja je stup hrvatske poljoprivrede. Između ostalog, tako je izgrađeno 16 vrtića, od kojih su neki već otvoreni, zatim vatrogasni domovi, sustavi navodnjavanja, ceste. Program ruralnog razvoja od 2014. godine jedan je od najuspješnijih europskih strukturnih projekata i investicijski fond.

Od 2014. godine u Hrvatskoj je na raspolaganju oko 3,3 milijardi eura, ugovoreno je više od 2,6 milijardi eura, a više od 2,3 milijardi eura je do sada isplaćeno različitim korisnicima za različite programe unapređenja i razvoja poljoprivredne proizvodnje ili revitalizaciju sela u bilo kojem smislu. Osječko- baranjska županija provodi i svoje projekte na razvoju pametnih sela što je prednost da se ovaj ambiciozni projekt krene provoditi upravo u jednom selu iz ove županije,

Na području općine postoji čak 850 radnih mjesta, vrlo visoka zaposlenost, pri čemu najveći broj radi u lokalnoj pilani – 520/FRANJO LEPAN/PIXSELL

Zašto općina Strizvojna

Općina Strizivojna jedna je od 35 općina na području Osječko-baranjske županije. Smještena je u jugoistočnom dijelu županije i prostire se na površini od 36,26 km², što čini 0,9% površine županije. Općinu čine naselja Strizivojna i Merolino Sikirevačko, a administrativno se sjedište općine nalazi u Strizivojni. Strizivojna ima najdužu ulicu u Republici Hrvatskoj; to je Ulica braće Radića koja je duga 7,8 kilometara, a ime nosi od 1945. godine.

Općina Strizivojna svojom sjevernom granicom graniči s prostorom Osječko-baranjske županije, odnosno gradom Đakovom, dok je na jugozapadu i jugoistoku okružena prostorom Brodsko-posavske županije, odnosno općinama Vrpolje, Velika Kopanica i Gundinci. Na istoku, odnosno sjeveroistoku općina Strizivojna okružena je područjem Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općinom Stari Mikanovci.

Prema popisu stanovništva iz 2011., općina Strizivojna ima 2525 stanovnika, od čega je 1271 (50,3%) muškarac i 1254 (49,7%) žene. U odnosu na 2001., broj je stanovnika manji za 234. Svi stanovnici smješteni su na području naselja Strizivojna.

Iako se nalazi na uglavnom ratarskom području, na području općine dominira proizvodnja u stočarskom sektoru. Općina ima 1500 hektara obradive poljoprivredne površine na kojoj se uglavnom proizvode žitarice za potrebe prehrane stoke – pšenica, ječam, kukuruz, soja.

Čak 99 posto OPG bavi se proizvodnjom tovne junadi, a na području općine ima između 1000 i 1300 grla junadi. Na području općine ima do 15 OPG-a koji imaju od 100 do maksimalno 130 hektara obradive zemlje, a veći proizvođači imaju između 100 i 150 grla stoke. Na području općine postoji i svinjogojska proizvodnja, a jedan mladi OPG bavi se i proizvodnjom cvijeća.

Na području općine posluje Belje, koje imam kooperantsku suradnju sa lokalnim proizvođačima, a kroz europske fondove financirano je već oko 30 mladih poljoprivrednika koji bi za ovaj projekt bili ključni, odnosno trebali bi biti i nositelji projekta Digitalno selo.

Čak 850 radnih mjesta

Na području općine postoji čak 850 radnih mjesta, vrlo visoka zaposlenost, pri čemu najveći broj radi u lokalnoj pilani – 520 radnika kako sa općine Strizivojna tako i sa drugih općina. Na području općine postoji i poduzetnički agroinkubator i poslovna zona u kojoj se planira kroz različite aktivnosti privući potencijalne investitore jer je osigurana kompletna infrastruktura, a najveća je prednost blizina auto ceste te željezničko čvorište Vrpolje – na glavnom pruzi Vinkovci Zagreb.

Općina Strizivojna ima bogati društveno kulturni život, a u planu je da se u osnovnoj školi napravi zadruga koja bi na 1 hektar zemlje proizvodila aroniju, što je također jedan od zanimljivih činjenica koje bi se kroz projekt Digitalno selo mogle iskoristiti za digitalizaciju i edukaciju mladih za poljoprivredu. Općina trenutno provodi niz projekata koji se financiraju iz EU fondova od izgradnje vrtića, teniskih terena i drugo. Sve su ovo projekt koji su zanimljivi i trebali bi poboljšati životu na ruralnom prostoru te potaknuti snažniju gospodarsku aktivnosti.

Što želimo postići?

Poljoprivreda je velika šansa za hrvatsko gospodarstvo i hrvatsko selo, ali samo ako je moderno, utemeljena na najnovijim tehnologijama. Projekt “Digitalno selo” za cilj ima stvaranje mogućnosti za lakšu, efikasniju i održiviju proizvodnju, veću zaradu poljoprivrednih proizvođača i privlačniji život na selu, posebno za mlade. Za to nam je potrebna podrška partnera koji su razvili široki spektar digitalnih rešenja koja pomažu poljoprivrednicima da uz manje investicija ostvare veće prinose i unaprijede svoju proizvodnju.

Želimo u Strizivojni razvijati digitalne platforme, organizirati teoretske i praktične obuke kako bi poljoprivrednici naučili koristiti nove aplikacije, digitalne alate i kako bi u budućnosti donosili odluke zasnovane na preciznim podacima. Kako je za ruralni razvoj važno umrežavanje, digitalne platforme će im omogućiti i povezivanje proizvođača i kupaca, a u budućnosti želimo napraviti i proizvođačku organizaciju ili zadrugu koja će okupiti proizvođače i olakšat im nastup na tržištu i kroz nju povlačiti sredstava iz EU fondova.

U projekt želimo uključiti i vodeće poljoprivredne i prehrambene tvrtke koji sa svojim stručnim ljudima žele svoje znanje podijeliti sa poljoprivrednicima, educirati ih za proizvodnje, a ono što je još važnije za borbu sa izuzetno jako konkurencijom. Svojom stručnom podrškom eksperti iz tih tvrtki mogu pomoći sudionicima projekta da moderniziraju proizvodnju na svojim gospodarstvima i ostvare bolje proizvodne i poslovne rezultate.

Za svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bi se kreirali individualni planovi razvoja, a stručnjaci iz različitih sektora poljoprivredne proizvodnje držat će teorijska predavanja o modernoj poljoprivredi i pružat stručne savjete na terenu tijekom realizacije Projekta. Planiramo organizirati praktične primjene digitalnih aplikacija i provoditi obuke sudionika u projektu “Digitalno selo”, prije nego sa našim partnerima omogućimo postavljanje suvremene bežične digitalne infrastrukture.

Interes za projekt

Tijekom ljeta Poslovni dnevnik je zajedno sa općinom Strizivojna proveo i anketu među poljoprivrednicima koji su spremni postati dio projekta. Anketa je napravljena među 30-tak najvećih proizvođača u mjestu, a iako postoji određena sumnja i otpor da u praksi primjenjuju nove digitalne tehnologija, naša je misija da ih upravo kroz edukacije pripremimo za novo digitalno doba. Tijekom zime, u planu imamo organizaciju sastanaka i webinera kako bi im projekt približili i podigli razinu interesa za Projekt. Vjerujemo kako će proljeće u Strizivojni donijeti novu digitalnu eru i da ćemo zajedno sa partnerima poljoprivredu podići na višu razinu i usmjeriti je prema novim tehnologijama.

Očekujemo da će podršku projektu dati i Ministarstvo poljoprivrede koje bi kroz svoju stručnu pomoć i edukacije bilo ključno u provođenju brojnih predavanja putem kojih bi sudionici u našem projekt dobili informacije koji su im sve fondovi iz EU dostupni i na koji način, možda možemo i ovaj projekt prijaviti na neki od Natječaja koje se provode za digitalizaciju poljoprivrede ili za projekte Pametnih sela o čemu se sve više govori.

Medijska podrška projektu

Obzirom da je za uspješnost ovakvog Projekta važna medijska podrška i upoznavanje šire javnosti sa tijekom projekta Poslovni dnevnik će na svim platformama Večernjeg lista objavljivati cijeli tijek provođenja projekta. Želja nam je da sav sadržaj bude dostupan javnosti i da zajednički dobijemo širu podršku i budemo pioniri u pokretanje potrebne energije širenja digitalnog znanja na selo i poljoprivredu.

Namjera nam je i da dio naših konferencija i panela, koje provodim tijekom godine, organiziramo upravo u Strizivojni i da na taj način damo svoj doprinos medijskoj promociji digitalizacije poljoprivrede i drugih sfera društvenog i ekonomskog života u Strizivojni.