Već je nekako uobičajeno za posljednju analizu u kalendarskoj godini objavljivati predikcije kretanja tržišta u godini pred nama. Ugledni think tankovi i sektorska međunarodna udruženja u svojim analizama s oprezom najavljuje sljedeću godinu.

Govore o tržišnim kretanjima, inflaciji, cijenama sirovina na svjetskim burzama, prilikama u dobavnim pravcima s obzirom na krizu na Bliskom istoku, pa i mogućim novim kriznim žarištima i napetostima na vanjskopolitičkom planu. U Hrvatskoj se uza sve to moramo baviti nečim drugim.

Dvije su, naime, teme kojima ćemo se morati baviti u sljedećoj godini, a kojima možemo zaokružiti i ovu godinu, koje su tek naoko nepovezane, a trebale bi biti u popisu prioriteta novog ministra gospodarstva Damira Habijana i Vlade Republike Hrvatske.

Prva je Hrvatska energetska regulatorna agencija koja više od godinu dana djeluje bez predsjednika i člana Upravnog vijeća, kao posljedica djelovanja i propusta u aferi povlaštene prodaje plina u kojoj su glavni akteri, prema pisanju medija, bili Damir Škugor i Goran Husić.

Dodatni su to problemi za ovu agenciju, jer je brojne propuste utvrdilo Izvješće o usklađenosti Državnog ureda za reviziju prema HERA-i i za razdoblje prije toga, pa ne možemo biti niti optimistični za razdoblje kada Agencija nema vodstvo. Ili ima privremeno ili nepotpuno vodstvo, na što ovih dana upozoravaju brojni energetski profesionalci.

Druga je tema također vezana za godinu na izmaku, a vezana je uz političku, pa i geopolitičku, produkciju druge medijske teme, na što nas je upozorila afera “Pola meni, pola Mreži, pola Marinu”. Radi se o tzv. slučaju plin za cent, koja je nastala kao posljedica odluke bivšeg ministra Davora Filipovića o otklanjanju nepravilnosti na tržištu plina.

Tom uredbom je Ina svoju proizvodnju plina morala prodavati HEP-u po limitiranoj cijeni. Zbog blage zime i zapunjenosti skladišnih kapaciteta, došlo je do viškova plina u sustavu, koji su obveznici uravnoteženja sustava morali kupovati proporcionalnom alokacijom plina prema udjelima na tržištu. Plin je morao hitno izaći iz sustava, te su zbog te hitnosti postizane cijene, podsjetimo, bile niske.

HEP već upozorio
U viškovima ponude cijene su niže, a u manjkovima više. Tako je bilo i u prošloj godini, prema Zakonu o tržištu plina i prema Pravilima o organizaciji tržišta plina, kada je voditeljima bilančnih skupina operator sustava HROTE, proporcionalno tržišnom udjelu, alocirao viškove plina iz sustava, što su pak brojni medijski i politički jurišnici, mahom antitržišnog usmjerenja, iskoristili za produkciju afere.

Prema pisanju nekih medija, ali i izvora iz nekoliko kompanija, početkom studenoga HEP je upozorio kako bi se vrlo slična situacija mogla ponoviti već u travnju sljedeće godine. Ovoga puta ponovno je stvar zapunjenosti kapaciteta. Naime, europska strategija preživljavanja zime bez ruskog goriva tražila je da skladišta plina budu zapunjena više od 90 posto.

Europske uredbe i uredbe Vlade RH još su na snazi, tada su značile kako su se svi zakupci podzemnog skladišta plina morali odreći svojih zaliha u korist strateških zaliha, kojima je upravljao HEP.

Ako uredbe u travnju prestanu vrijediti, to će, pojednostavljeno, značiti kako će se plin iz podzemnog skladišta morati vratiti stvarnim zakupcima, što bi ponovno moglo proizvesti viškove plina na tržištu. A time i nove aukcije i alokacije. Viškovi plina upućuju na zaključak o ponovnom trgovanju plinom po cijenama nižima od burzovnih, jer tržište tako funkcionira.

Kako su ovogodišnjoj iteraciji brojni akteri energetske i političke scene viškove plina i njihovu alokaciju tvrtkama te postizanje niskih cijena na aukcijama iskoristili za vlastite političke i tržišne obračune, za pretpostaviti je kako će to ponovno biti slučaj. Tim više što će se do travnja dodatno razmahati politička kampanja, u kojoj brojni akteri više djeluju kao antipoduzetnički trolovi, umjesto političkih opinion i decision makera.

Svjesno ili iz neznanja
Politička je to praksa koja je stvorila vrlo nezdravu tržišnu situaciju na hrvatskom plinskom tržištu, u kojoj brojne tvrtke sve opreznije ulaze u poslovne aranžmane s javnim kompanijama, poput HEP-a, pa i s Inom, te u kupovinu viškova plina na aukcijama koju se medijskim manipulacijama pokušava označiti kao kriminal, a sve više se upuštaju u trgovačke odnose na međunarodnim tržištima gdje računaju s nekoliko, za Hrvatsku i okolne zemlje specifičnih čimbenika manje.

Burzovne robe, poput plina, kazuju uglednici industrije autoru ovih redaka, podložne su mnogim utjecajima koji se ne tiču samo cijene proizvodnje ili transporta roba. Poput kriznih vanjskopolitičkih žarišta. No, trgovci barem žele znati kako ih na tržištu neće zateći antitržišna situacija. Primjerice, dnevnopolitička destabilizacija tržišta ili polufunkcionalne regulatorne agencije.

Događa li se sve to svjesno ili iz neznanja, posve je svejedno za krajnji rezultat, o kojemu bi svaka odgovorna vlada i parlament poveli računa nakon službenih i neslužbenih upozorenja dionika tržišta.