S druge strane, doznake koje su stizale iz zemalja izvan EU-a iznosile su 13,5 milijardi eura što je povećanje od 10 posto.

Osobni transferi sastoje se uglavnom od protoka novca koji useljenici šalju u kućanstva svoje zemlje podrijetla.

U posljednjih pet godina na razini EU-a primjetan je značajan rast transfera u zemlje izvan Unije. Od 2018. godine odljevi su porasli za 41 posto, dok su priljevi pokazali znatno skromniji rast od samo 15 posto. Kao rezultat toga, osjetno je porastao deficit u bilanci transfera na razini EU-a te je on lani dosegnuo gotovo 30 milijardi eura, piše tportal.

U prošloj godini osobni transferi rezultirali su viškom za devet zemalja EU -a jer su njihovi priljevi premašili odljeve. Među tim zemljama četiri su izvijestile o višku koji predstavlja više od jedan posto njihovog bruto domaćeg proizvoda.

Na vrhu te liste je Hrvatska s viškom od 1,9 milijardi eura odnosno 2,8 posto BDP-a. To znači da su hrvatski iseljenici iz zemalja izvan Europske unije u Hrvatsku doznačili znatno više novca nego što su strani radnici na privremenom radu u Hrvatskoj poslali u svoje zemlje.

Nakon Hrvatske na listi s viškovima slijede Bugarska (1,4 posto), Portugal (1,4 posto) i Rumunjska (1,3 posto).

Suprotno tome, Cipar je pokazao najveći deficit u transferima (-0,9 posto), a slijede Malta i Španjolska (svaka -0,6 posto) iskazan kao udio u njihovom BDP-u.