Od kada je u Srbiji prijavljen prvi slučaj afričke svinjske kuge još 2019. godine, u skoro 2.500 poljoprivrednih gospodarstava prijavljeni su slučajevi zaraze, a bolest je zahvatila 48 općina i 15 upravnih okruga.
Do sada je, prema službenim podacima, eutanazirano oko 55.000 svinja, pa ova bolest, koja se brzo širi, predstavlja problem ne samo za financijske prihode farmera i ostalih sudionika u lancu proizvodnje, već postaje i prijetnja po prehrambenu sigurnost države.
Veliki gubici
Izvjesno je da je došlo do direktnog prenošenja virusa s divljih na domaće svinje ali i da je daljnje širenje virusa u populaciji domaćih posljedica loših biosigunosnih mjera na poljoprivrednim domaćinstvima, ljudski faktor, nelegalan promet i transport životinja. Mnogi srpski farmeri su već pretrpjeli velike gubitke, ali, kako tvrde, prave posljedice postat će osjetne tek kasnije, kada se proglasi kraj epidemije i kada tovljenje stoke bude ponovo omogućeno, “a cijene odlete u nebo”.
Agroanalitičar Branislav Gulan objašnjava kako se stočarstvu u Srbiji odavno ne posvećuje dovoljno pažnje te da je afrička kuga svinja samo dodatno pogoršala devastirani stočni fond.
“Farme su odavno prazne. Iz godine u godinu je stanje sve lošije. Na kraju 2022. smo, prema službenim podacima, imali 3,22 milijuna svinja, a danas imamo manje od dva milijuna. Odlika nerazvijenih zemalja je da stočarstvo u BDP-u agrara sudjeluje sa manje od 60 posto, a mi smo prošle godine imali tek 28,1 posto. Afrička kuga nije tu ni imala mnogo toga za uništiti, ali je svakako donijela posljedice”, ističe Gulan.
Zoran Erić, poljoprivrednik i predsjednik nekadašnje Asocijacije stočara Srijema i Mačve, objašnjava za dnevni list Danas kako su mnogi farmeri već pretrpjeli velike gubitke, ali i da će prave posljedice postati osjetne tek kasnije, kada se proglasi kraj epidemije i kada tovljenje stoke bude ponovo omogućeno, “a cijene odlete u nebo”.
“Mora proći najmanje 45 dana od posljednjeg prijavljenog slučaja u nekom mjestu da bi se proglasio kraj epidemije. Do tada, nitko ne smije držati svinje, a nakon određenog vremena opet se može kupiti stoka i krenuti s uzgojem. Na neki način svi proizvođači svinja su lišeni mogućnosti da se bave svojom djelatnošću u tom periodu, a do tada će cijene skočiti, a ono što je najgore trenutno nema stoke, a približava period slava i praznika”, kaže Erić.
Kasni isplata
Stevica Gaćeša, poljoprivrednik iz sela Belegiš, koje pripada srijemskom okrugu zaraženom afričkom kugom svinja, ističe kako u tom selu skoro da nije ostalo nijedno domaćinstvo koje ima svinje, ali i da većina stočara i dalje čeka da im se obećani novac isplati.
“Cijena koja je predložena za nadoknadu je dovoljna da se pokrije jedan dio troškova. Ali nitko ne uzima u obzir da će jedna krmača biti plaćena po komadu i da je ta cijena mnogo manja od onoga što su krmača i njeni prasci mogli donijeti jednom gospodarstvu. Od jedne dobre krmače i prasaca može se ostvariti zarada od 800 do 1.000 eura”, kaže Gaćeša.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu