Sljedeća godina nije samo u Hrvatskoj superizborna, ona je svjetska superizborna godina. U 2024. bit će, naime, provedeno više od 70 izbora u 40 država diljem svijeta. Najzanimljiviji, i za svijet možda najvažniji, su oni u SAD-u, no ništa manje važni neće biti ni izbori u Rusiji.

Nažalost, ishod tih izbora, osim ako se ne dogode uistinu izvanredne okolnosti, unaprijed je određen. Čekala se samo potvrda onoga o čemu se do nedavno nagađalo, a krajem prošloga tjedna postalo i vjerojatno: Vladimir Putin, ruski predsjednik, najavio je da će se kandidirati za novi mandat na predsjedničkim izborima koji će biti održani u ožujku 2024

Svoju je kandidaturu Putin objavio nakon što je vojnicima, koji su se borili u Ukrajini, dodijelio najveću vojnu čast Rusije – zlatnu zvijezdu Heroja Rusije, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.

Izbori bez konkurencije
Odmah potom ruska je središnja izborna komisija objavila da će se predsjednički izbori prvi put održavati tri dana, od 15. do 17. ožujka.

Glasanje tijekom više dana ruske su vlasti predstavile kao način smanjenja rizika od širenja zaraze u pandemiji Covida-19, no ta je inovacija zadržana i u postpandemijskom razdoblju tijekom nacionalnih i pokrajinskih izbora.

Promatrači i protivnici ističu da su ruski izbori ionako obilježeni nepravilnostima, a produljenje glasanja na više dana omogućava lakše manipuliranje glasačkim listićima jer se oni neće prebrojavati na dan kada su ubačeni u kutije, piše agencija AFP.

U situaciji kada Putin praktički nema oporbe gotovo je pa sigurno da bi taj 71. godišnjak na čelu Rusije, najveće države na svijetu, mogao ostati do kraja desetljeća, odnosno 2030.

Naime, najpoznatiji je oporbeni političar Aleksej Navaljni, a koji je bio otrovan, nakon povratka u domovinu završio u zatvoru. Brojni kritičari Putina sigurnost su potražili u inozemstvu. Od početka ruske invazije na Ukrajinu brojne su države, uključujući SAD i Europsku uniju, toj državi nametnule sankcije, no vladavinu Putina i aspiracije da se kandidira za novi šestogodišnji mandat, to nije smelo u namjeri da osvoji Ukrajinu.

Slab ekonomski pad
Podaci Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), govore da je ruski bruto domaći proizvod u 2022. smanjen tek 2,1 posto. Prognoze za ovu godinu pak bitno odudaraju. OECD očekuje daljnji pad ruskog BDP-a od 2,5 posto, dok MMF predviđa rast od 0,7 posto.

Dok je Europa uvela sankcije na kupovinu ruske nafte i plina, isto nisu učinile brojne druge države, poput Indije i Kine.

Iz Kremlja uvjeravaju da Putin ima podršku naroda za ponovnu kandidaturu za predsjednika države. “Putin se uvijek vodio podrškom naroda u svome radu. Najveći mu je interes poboljšati dobrobit i životni standard našeg naroda”, poručuje glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Konačna i službena potvrda Putinove kandidature očekuje se 14. prosinca na godišnjoj konferenciji za medije.