Potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine otvoren je i put za izvoz srpske rakije, domaćeg pića bez kojeg ne može proći nijedno slavlje, a nekima ni dan jer se u Srbiji vjeruje da je čašica rakije dobra za zdravlje.

Srpska domaća rakija je autentično piće koje je poznato u našem bližem okruženju, ali u zemljama EU i dalje malo ljudi zna nešto o ovom alkoholnom piću – rekao je za “Dnevnik” potpredsjednik Upravnog odbora Sindikata Proizvođači rakije Srbije, dr. Ivan Urošević.

Nepoznati brend
“U Kini je domaća rakija potpuna nepoznanica i zato su potrebne promocije jer se piće neće prodati samo od sebe, već moramo ozbiljno raditi na tome da izađemo na veliko kinesko tržište gdje možemo plasirati ne samo šljivovicu nego i druge voćne rakije – od jabuke, kruške, marelice i dunje.”, kaže Urošević.

Dodaje kako je srpska rakija poznata samo na Balkanu i u istočnoj Europi te da se zato može govoriti o proizvodu koji je potpuno nov na svjetskom tržištu. Zato Srbija rakiju može predstaviti i kao vrhunski proizvod, jer se za nju koristi voće, kao najskuplju i najzahtjevniju sirovinu u proizvodnji jakih alkoholnih pića.

​Urošević naglašava kako se rakija sada najčešće izvozi u Sloveniju, Njemačku, Švicarsku, zatim Crnu Goru, SAD i Australiju.

“U 2021. godini izvezli smo ovo piće u vrijednosti od oko šest milijuna eura, a već u 2022. godini količinska prodaja bila je čak za trećinu veća. U kratkom vremenu, kaže, moguće je proizvesti više od 60 milijuna litara, od čega je 70 posto šljivovice, jer već sada Srbija ima proizvodnju od oko 50 milijuna litara alkoholnog pića godišnje.

” U narednom razdoblju, podizanjem novih nasada voća mogli bismo imati 100 milijuna litara rakije”, rekao je Urošević.

Potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja proizvođača rakije Srbije ističe kako je predstavljanje srpskih destilerije na nedavno održanom sajmu “Vinska vizija Open Balkan” te sajmu “Pro Wine” u Šangaju bila izvrsna prilika za povećanje vidljivost rakije među kupcima kao nacionalnog pića, što Srbiju čini autentičnom.

Doduše, kako ističe, skup “Vinska vizija” protekao je s osjetno manje spominjanja i naglaska na proizvođače rakija kao sudionike sajamske manifestacije, iako je bilo prisutno više od 50 destilerija, ali je broj posjetitelja sajma bio daleko veći nego prošle godine.

Kinesko tržište
​Na sajmu u Šangaju bilo je pet destilerija: BB “Klekovača” iz Bajine Bašte, “Gorda” iz Gornjeg Milanovca, “Simeks” iz Subotice, destilerija “Zarić” iz Kosjerića i Podrum “Palić”. Među spomenutim izlagačima samo BB destilerija “Klekovača” i “Simeks” izvoze rakiju, dok se ostali još uvijek pokušavaju probiti na strana tržišta.

“U Šangaju je bilo razgovora sa stranim kupcima naše rakije, ali izvoznog ugovora nije bilo. Očekuje se da će to biti ostvareno u narednim mjesecima ili do sljedećeg sajma. Potrebno je napraviti i plan marketinga kako rakiju bolje promovirati i približiti kupcima na ogromnom kineskom tržištu”, kaže Urošević.