Sve su zanimljivija kretanja na srpskom tržištu nekretnina u kontekstu poljoprivrednog zemljišta, posebno u Vojvodini. U trećem kvartalu ove godine zemljom se u Srbiji najviše trgovalo u Vojvodini, a cijena hektara se kretala od 1.250 eura u Banatu, do 27.800 koliko je plaćeno za hektar u Srijemu, pokazuje izvještaj Republičkog geodetskog zavoda.

Zabilježen je pad broja prodanih parcela ali rast cijena, iako je nastavljena stabilizacija i smirivanje na tržištu nekretnina nakon dvogodišnjeg, izrazito dinamičnog rasta, koji je uslijedio poslije izbijanja pandemije korona virusa.

Tradicionalno najviše cijene drže Srijemski i Južnobački okrug, gdje je prosječna vrijednost hektara od 13.500 do 14.400 eura, a maksimalna cijena je od 25.600 do 27.800. Minimalna cijena u Srijemskom krugu je 2.600, a u Južnobačkom 3.150 evra.

Maksimalna cijena hektara u Zapadnobačkom okrugu je 24.300, a minimalna 1.950, dok je u Južnobanatskom najskuplji hektar prodan za 24.250 eura, a najjeftiniji za 1.300. U ostalim dijelovima Banata najskuplji hektar je koštao 19.450, a najjeftiniji 1.250.

U Sjevernobačkom okrugu maksimalna postignuta cijena je 21.200, a minimalna 3.400 eura po hektaru. U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, gdje je zabilježeno više prodanih parcela u odnosu na isti period prošle godine, najskuplji hektar je našao novog kupca za 29.950, dok je minimalna cijena bila 775 eura.

Nakon stanova, u trećem tromjesečju 2023. najviše se trgovalo poljoprivrednim zemljištem, 17 posto, zatim građevinskim zemljištem, 16 posto, te kućama, 14 posto.

Za kuće je u trećem tromjesečju 2023. izdvojeno 131,2 milijuna eura (9 posto)., za građevinsko zemljište 107 milijuna eura (7 posto), za poslovne prostore 73,3 milijuna eura (5), a za poljoprivredno zemljište 52,6 milijuna eura (4 posto).