Zima nam osim uobičajenih zimskih radosti sa sobom donosi i neke ne toliko radosne situacije. Naime, na vrata je pokucala sezona prehlada, gripa i raznih bakterijskih i virusnih infekcija koje nas ometaju kako u privatnom vremenu tako i u poslovnim obavezama.
Nećemo zalaziti u razlike među njima, već ćemo se s aspekta prehrane usredotočiti na to što možemo učiniti kako bismo prethodno spomenute situacije prevenirali ili barem ublažili njihove simptome jednom kada nas dohvate. Drugim riječima, razmotrit ćemo možemo li na neki način prehranom ojačati našu internu obranu – imunitet.
Nema magičnog rješenja
U ljudskoj je prirodi tražiti brza rješenja pa sam i osobno u zadnje vrijeme bombardiran pitanjima poput “Što mogu uzeti da ojačam imunitet?”
Prije nego odgovorim na to pitanje, moramo znati sljedeće. Naš imunitet ne možemo ojačati iznad neke, nazovimo je “normalne” razine. Što to znači? To znači da neovisno o količini vitamina, sokova, matične mliječi ili pripravaka iz narodne predaje koje konzumiramo, nećemo naš imunitet magično pretvoriti u “dezinficijens” s TV reklama koji ubija 99,9% bakterija.
Ipak, što je sa situacijama ako u organizmu postoji deficit nutrijenta ključnog za pravilno funkcioniranje imuniteta, primjerice vitamina D? Te situacije nisu neuobičajene i deficit je svakako poželjno korigirati.
No jednom kada smo ga korigirali, prethodno spomenuto i dalje stoji. To zapravo znači da bez obzira koliko smo dobro “uhranjeni” te koliko god nam vitaminsko-mineralni status bio uredan, i dalje postoje šanse kako ćemo negdje i nekad pokupiti neku infekciju.
Uloga vitamina
Kada smo već kod vitamina D, bilo bi ga poželjno suplementirati, a status je vrlo jednostavno provjeriti vađenjem krvi. Iz dosadašnjeg iskustva, većina populacije iz sjevernih krajeva Hrvatske je u subkliničkom, pa čak i klinički značajnom deficitu. Razlozi su jednostavni: zanemarive količine vitamina D u hrani i slabo izlaganje suncu. Iako, bez obzira na potonje, deficit vitamina D je učestao i ljeti.
Ovdje priča ne staje. Adekvatan status vitamina D nije izolirani čimbenik koji će nam neovisno o svim ostalim faktorima omogućiti neograničeni broj dana provedenih u zdravlju.
Dotaknimo se i također poznatog vitamina C. Za razliku od prethodno spomenutog, šanse kako ćete sve vaše potrebe za vitaminom C zadovoljiti kroz prehranu su jako velike. Pretpostavka je da vam prehrana sadrži barem nešto voća i povrća. Razlog zbog kojeg sam iskoristio termin “barem nešto” je taj što su dnevne potrebe za vitaminom C stvarno skromne i male su šanse da ćete upasti u deficit. Zbog toga, hiperdoziranje ovim vitaminom nema pretjeranog smisla te suplementaciju ne preporučujem.
Iskoristite sezonu citrusa i šipka, ali kelja, brokule i kupusa također jer, iznenađujuće, nisu samo citrusi dobar izvor vitamina C.
Crijevna mikrobiota
Nadalje, osvrnuo bih se na jednu nutritivnu intervenciju koja nažalost stoji u sjeni priče o vitaminima. Radi se o crijevnoj mikrobioti koja si je opravdano zaslužila epitet možda i najznačajnijeg “imunosnog organa”. Bit ću kratak i odmah prijeći na stvar.
Vlakna i fermentirani proizvodi su ono što će vam pomoći “nabildati” vašu crijevnu mikrobiotu. Ovdje ističem konzumaciju povrća, voća, cjelovitih žitarica i sjemenki.
Što se fermentiranih proizvoda tiče, ne mislim isključivo na probiotičke jogurte i kefire kao najočitije primjere s blagotvornim utjecajem na crijevnu mikrobiotu. Jedna od zaboravljenih, a jednako funkcionalnih namirnica jest kiselo zelje (ali i slični “prirodno” fermentirani proizvodi poput kiselih krastavaca).
No bitno je odabrati “domaće” odnosno nesterilizirane i nepasterizirane proizvode. Ako požurite na police trgovina, sve što nađete u teglicama podliježe termičkoj obradi što bi značilo da su sve žive bakterijske kulture (nositelji fermentacije) pobijene. Dakle, nije sve što je kiselo istovremeno i fermentirano.
Nenutritivne intervencije
Za kraj, dotaknuo bih se i nekoliko nenutritivnih intervencija. Nastavite se kretati na otvorenom i redovito provjetravajte prostorije. Niska temperatura zraka nije uzročnik bolesti! Nastavite i s vašim uobičajenim treninzima kako biste “održali vaš stroj podmazanim.” Ne zaboravite ni na izbjegavanje poroka poput alkohola i duhana te vodite računa o higijeni sna.
U konačnici, ako zimu provedete hibernirajući u zatvorenom, a jedina aktivnost vam je maratonsko neumjereno konzumiranje blagdanske trpeze i podmazivanje nepca kuhanim vinom, vašem imunitetu nećete učiniti uslugu. Štoviše, suludo će biti nadu polagati u bilo koji suplement ili namirnicu per se, ako gore navedeni čimbenici životnog stila također nisu korigirani.
* Sadržaj omogućio nutricionizam.hr
