Iza zagrebačke tvrtke Citus, koja će u ožujku sljedeće godine proslaviti 25 godina poslovanja, više je od 100 nagrada za inovacije. Upravo u trenutku našeg boravka u kompaniji stigla je informacija da su za posljednju inovaciju – MRAssistant – osvojili zlato na Tajvanu.

Koja im je to nagrada nisu sigurni. Broj, kažu, nije važan. Važan je novi proizvod, odnosno platforma u koju su utkane godine rada, promišljanja, razmjene ideja i upornosti. Sve to kulminiralo je u MRAssistantu – softveru za kontekstualizaciju industrijske okoline.

Taj softver omogućuje pravu transformaciju industrijskih postrojenja, ali i prometa. Tomislav Bronzin, osnivač i direktor Citusa, kaže da će njihovo rješenje doprinijeti unaprjeđenju i ubrzanju određenih poslovnih procesa. Kako?

Tehnologijom koju razvijaju posljednjih 10 godina, onom virtualne, pomiješane i proširene stvarnosti (VR, MR i AR, op.a.), a koja uz pomoć umjetne inteligencije omogućuje udaljenu podršku, konkretno obavljanje poslova instalacije, popravaka, montaže te održavanja u industrijskim postrojenjima, sve to na daljinu ili kao podrška osobi na terenu. Softver, također, radi simulaciju okoline pa je s pomoću njega moguće obučavati i trenirati zaposlenike te provoditi zaštitu na radu.

“Naša platforma pomiješane stvarnosti radi kontekstualizaciju okoline tako da mapira određene pozicije. Uz pomoć umjetne inteligencije otišli smo korak dalje. AI nam omogućuje automatsko prepoznavanje strojeva, njihovih dijelova pa i samih postrojenja.

Na temelju geolokacije osobe softver prepoznaje stroj te spajanjem na sustav za upravljanje imovinom daje sve potrebne informacije i uputstva o popravcima koje treba napraviti, omogućuje kontrolu postrojenja i slično”, objašnjava Bronzin.

Softver mapira čitavo postrojenje pa radnik putem pametnog telefona, tableta ili VR naočala može obilaziti postrojenje, raditi popravke… Osim u postrojenjima, sustav je moguće koristiti i u prometu, nadgledati ga s bilo kojeg mjesta i njime upravljati.

Kreće komercijalizacija
MRAssistant Citusova je Nevera. “On je pokazni primjer svih tehnologija i inovacija koje smo razvili tijekom godina”, ističe Bronzin. Tijekom godina svoje su inovacije, a koje se temelje na računalnom vidu i umjetnoj inteligenciji, zaštitili s pet patenata. Nedavno su predali i prijavu za šesti – onaj kontekstualizacije okoline. Citus tako stoji iza rješenja koja omogućuju upravljanje sadržajem pokretom ruke. Razvili su i softver za čitanje izraza lica, prepoznavanje emocija, prepoznavanje spola i dobne skupine, sustav za digitalno mjerenje ljudskog tijela…

Sve to, u konačnici, rezultiralo je MRAssistantom, softverom na čijem su razvoju, u suradnji s Grafičkim fakultetom u Zagrebu, radili tri godine u sklopu IRI 2 natječaja (natječaja za istraživanje i razvoj, op.a.). Softver, upravo u trenutku kada primjena umjetne inteligencije nikada nije bila aktualnija, kreće u komercijalizaciju i to nakon što su sustav testirali u dvije kompanije, Končar Digitalu i Altprou.

“Očekivanja su velika”, kaže Bronzin. Kako i ne bi bila kada raznim industrijama, od energetike, procesne industrije, građevine do prometa, daju alat koji u velikoj mjeri može transformirati njihovo poslovanje te smanjiti troškove.

Uočeni problem i potreba u industriji, naime, bio je glavni motiv ulaska u projekt. Uostalom, ističe osnivač Citusa, inovacije gotovo uvijek nastaju kao odgovor na poslovne probleme, a njihov je najveći značaj u vrijednosti koju donose tvrtki.

Svoju ovisnost o inovacijama pak ovaj poduzetnik u velikoj mjeri duguje prvom sjedištu tvrtke, a koji je bio u poznatim barakama u Drvinju, odnosno prvom tehnološkom parku u Zagrebu. Tamo se njegovala, prisjeća se, kultura znatiželje, ambicije i suradnje u trenucima kada male tehnološke kompanije nisu imale gotovo nikakve podrške. Za prvi kredit koji je dobio, kaže Bronzin, i to jedva, morao je založiti ‘nerođenu djecu’ i to za kamatu od 10,5 posto.

14 zaposlenih
Iako su počeci bili teški Bronzin je dokaz da se može uspjeti i u zemlji koja teško prihvaća inovacije. Citus je danas mala, ali vrlo stabilna kompanija s 14 zaposlenih čiji prihodi i broj zaposlenih kontinuirano rastu, a većina zarađenog ponovno se vraća u istraživanja i razvoj. Inovacijama su pak svi u tvrtki ‘zaraženi’ i na njima zajednički rade.

Rezultat tog rada su brojni ostvareni projekti, poput pametnog frižidera koji su napravili za Atlantic, pa projekt automata za prodaju karata Slovenskih željeznica, a radili su i projekt upravljanja događanjima tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Danas se zahvaljujući MRAssistantu, razvijaju novi projekti. Jedan je ARMuseum, kojim platformu proširene stvarnost planiraju uvesti u muzeje. Ona bi trebala obogatiti korisničko iskustvo posjetiteljima zahvaljujući mogućnostima personalizirane interpretacije izložbi. Također, razvili su BookMediju, multimedijsku platformu za pripremu digitalnih obrazovnih sadržaja.

U svim tim projektima mali tim iz Citusa surađuje s 43 stručnjaka iz sustava znanosti, po čemu su, kao i po broju nagrada za inovacije, izuzetak u hrvatskom društvu. Osnivač Citusa pritom nastoji biti i društveno aktivan. Zato se kroz HGK-a i HUP-u te članstvom u raznim tijelima pokušava izboriti za okvir koji bi poticao inovativnost.

Jedan od načina je, kaže, raspisivanje inovativnih javnih nabava. “Riječ je o nabavi kroz koju bi javna tijela i kompanije angažirale više tvrtki da razvijaju određena inovativna rješenja. No to zahtjeva inovativan pristup, a u našem društvu za to nitko ne želi preuzeti odgovornost”, ističe Bronzin.