Tek osam posto poduzeća u Europi u poslovanju koristi umjetnu inteligenciju. Slično je i Hrvatskoj, no istraživanje koje je provela Hrvatska gospodarska komora na uzorku od 342 domaća poduzeća pokazuje da gotovo dvije trećine ispitanih nema razvijenu strategiju umjetne inteligencije.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj upozorava da većina poduzeća još uvijek nije aktivna u korištenju umjetne inteligencije u svom poslovanju. Istovremeno, 82 posto njih očekuje financijsku korist od ulaganja u AI.

Tu korist, naravno, nije moguće ostvariti bez implementacije njenih alata u poslovne procese. To pak podrazumijeva zaposlenike koji se razumiju u umjetnu inteligenciju i njene mogućnosti. U Hrvatskoj, pokazuje prva analiza o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu predstavljena na konferenciji HGK-a o umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti u gospodarstvu, zaposlenici barataju ispodprosječnim znanjima o ovoj tehnologiji (2,41 na skali od 1 do 5).

Da hitno moramo poduzeti konkretne korake govori i podatak da tek pet posto poduzeća provodi redovite edukacije o umjetnoj inteligenciji za svoje zaposlenike. “Na osnovi ovih rezultata shvatili smo da će edukacija biti ključna za primjenu umjetne inteligencije u domaćim poduzećima. HGK je stoga odlučio pokrenuti AI Akademiju koja će startati već u ožujku sljedeće godine”, najavljuje Radoš.

Hilary Mine, predsjednica Izvršnog odbora udruženja DigitalEurope/S. Strukić/PIXSELL

Što donosi regulacija?
Konkretna će primjena biti ključna ako domaće gospodarstvo želi zadržati konkurentnost. Kako ističe Hilary Mine, predsjednica Izvršnog odbora udruženja DigitalEurope, AI može biti izvrsna prilika za rast i razvoj, no Europa bitno zaostaje za ostatkom svijeta. Primjerice, navodi, privatne investicije u AI u Europi pet i pol su puta niže od onih u Sjevernoj Americi. Europljani u AI ulažu između 2,7 i 3,6 milijardi eura, a Amerikanci između 14 i 21 milijarde. Azijci, pak, od 7 do 11 milijardi. Iz Europe tako danas dolazi tek 3 posto jednoroga.

Europljani zapravo čekaju regulaciju umjetne inteligencija, a što bi trebao biti prvi zakonodavni okvir koji će odrediti pravila igre, odnosno što se smije, a što ne smije po pitanju umjetne inteligencije. Akt EU o AI trebao bi klasificirati ovu tehnologiju prema riziku koji predstavlja za korisnike, a različite razine rizika značit će veću ili manju regulaciju. Kako je upozorila, Mine te kategorije rizika moraju biti posve jasne, što trenutno još uvijek nisu.

Također, primjena određenih alata ne smije se općenito zabranjivati, kao što je primjerice ona prepoznavanja lica, jer, kaže Mine, u određenim područjima taj alat može biti od velike koristi. Također, Europa mora izbjeći prereguliranost, napominje Mine. Ako EU odluči određene alate odrediti kao rizične, a druge države to ne učine, posljedica će biti smanjena konkurentnost europskih poduzeća.

Također, sam bi Akt moga biti veliki financijski udar za poduzeća. Kako ističe, i same procjene Europske komisije govore da će trošak usklađivanja s Aktom poduzeća stajati oko 300 tisuća eura. “To nije mali iznos, posebno za mala i srednja poduzeća. Trošak usklađivanja znači da će kompanija ostati manje na raspolaganju za istraživanje i razvoj te ostale aktivnosti nužne za podizanje razine konkurentnosti”, upozorava Mine, koja uz funkciju u DigitalEuropeu obnaša i onu potpredsjednice za strategiju i tehnologiju u Nokiji.

Ključni će biti podaci
“Umjetna inteligencija nije magija, niti je dobra niti loša. Ona je matematika, a u njenoj je regulaciji potrebno uspostaviti ravnotežu između izazova i prilika koje donosi”, poručuje.

Prilike se pak, možda najbolje odražavaju u brojkama. Prema procjenama McKinseya, kaže Igor Zgrabljić, menadžer u Googleu zadužen za odnose s vladama u srednjoj i istočnoj Europi, AI bi mogao generirati do 26 trilijuna dolara. Istovremeno procjene Goldman Sachsa kažu da bi AI globalni BDP godišnje mogao povećati 7,1 posto. Tko će ubirati plodove ovog rasta? Oni koji će u razvoju i primjeni tehnologije umjetne inteligencije biti prvi.

Osim edukacije i razumijevanja primjena će AI ovisiti i o kvaliteti podataka, kaže Lidija Karaga, predsjednica Uprave Poslovne inteligencije, na panelu o primjeni AI u gospodarstvu. “Podaci su osnova umjetne inteligencija. Ako su loši niti rezultat ne može biti dobar”, ističe. Loši pak mogu biti iz raznih razloga, a najčešći je loše upravljanje. Kako je rečeno na panelu AI se već naveliko koristi u raznim područjima gospodarstva, od prometa, energetike, zdravstva, sporta…

No u Hrvatskoj još uvijek premalo. Karlo Knežević, voditelj AI tima u Sofascoreu, pritom upozorava i poručuje da moramo poraditi na podizanju kvalitete našeg obrazovnog sustava. “Nema gospodarstva bez obrazovanja, a mi trenutno imamo veliki odljev ljudi iz visokog obrazovanja. Naši perspektivni ljudi tako grade tuđa umjesto našeg gospodarstva. To moramo mijenjati te graditi sustav koji će o umjetnoj inteligenciji obrazovati naše najmlađe”, ističe Knežević.