Beograd ostaje daleko najpoženlnije lokacija u Srbiji iz perspoektive građevinskog sektora, barem kadf se radi o izgradfnji novih stanova. O tome svjedoče i nedavno objavljeni podaci.

Na temelju broja izdanih građevinskih dozvola od siječnja do rujna, Beograd bi trebao dobiti više od 8.000 stanova.

Veći stanovi
Prosječna površina stanova iznosi 73 kvadratna metra, što ukazuje na to da investitori računaju prije svega na one koji mogu izdvojiti više novca. Za običnog kupca, stanovi su preskupi.

Svaka šesta građevinska dozvola, od blizu 2.450 koliko ih je u Beogradu bilo za prvih devet mjeseci ove godine, izdana je u općini Surčin. Općina Surčin zadnjih godina intenzivno raste, razvija se, napreduje i privlači investitore i, naravno, i građane da ovdje žive, tako da se pojavila potreba za povećanom izgradnjom”, kaže Dobrinka Tošić, načelnica urbanizma.

U općinama Stari grad i Rakovica izdano je u prosjeku manje od 10 dozvola mjesečno. Na osnovu izdanih dozvola, odobrena je gradnja nešto više od 8.000 stanova.

“To nije dovoljno ni u kojem slučaju, tržištu nedostaje jako puno stanova, ne samo novogradnje nego uopće stanova za prodaju. Kada otvorite novine imate utisak kako možete birati, ali je vrlo slaba ponuda i uglavnom nisu kvalitetni stanovi”, objašnjava agentica za nekretnine Katarina Lazarević.

Procjenitelj Milić Đoković navodi kako nema dovoljno gradnje u Beogradu, bez obzira na mala gradilišta. “To je nedovoljno gradnje u odnosu na ovaj grad”, poručio je Đoković.

Stambenih kredita je za trećinu manje nego u istom periodu prošle godine, a to je posljedica, prije svega, visokih kamata. “Danas je, nažalost, situacija takva da su skupe i nekretnine i novac i došlo je do svojevrsne stagnacije. To je trenutna situacija i iščekuje se da se u narednoj godini promjeni”, ukazao je Dušan Uzelac sa portala “Kamatica”.

Prosječna površina stanova koji će se graditi u Beogradu iznosi 73 kvadratna metra, što ukazuje na to da investitori računaju prije svega na one koji mogu da izdvoje više novca.

“Gledaju da naprave više velikih stanova od 100, 120, a najmanji stan je oko 70 kvadrata, što je ipak preskupo za običnog kupca. Nekada, prije mnogo godina, vi ste imali garsonijere, 30 kvadrata, pa stanove od 40-46, to više ne postoji”, ističe agentica za nekretnine Katarina Lazarević.

Stabilizacija tržišta
Čini se da se ove godine situacija na tržištu pomalo normalizirala. Promet nekretnina je ove godine znatno manji, ali to je prije znak stabilizacije tržišta, nego krize u građevinarstvu jer su se za vrijeme korone mnogi odlučili za ulaganje u nekretnine. “U odnosu na 35.000 koje je bilo prošle godine, to je pad od 30 posto. Međutim, to je pad u odnosu na godine koje su bile nenormalne, godine korone.

Tako da se radilo između 25 i 30 tisuća prometa na tromjesečnom nivou, odnosno između 100 i 120 tisuća prometa na godišnjoj razini, negdje oko 7-7,5 milijardi eura”, objašnjava procjenitelj Đoković.

Stručnjaci očekuju da će kamatne stope početi padati u drugoj polovici naredne godine, zatim blagi pad cijena najskupljih nekretnina i stabilne cijene ostalih. To što su pojedini stanovi u oglasima jeftiniji i za 30 posto, znači samo da su oni koji su nerealno procijenili vrijednost svoje nekretnine sada cijenu uskladili sa tržišnom.