Predsjednik Vlade Andrej Plenković za jučerašnjeg je posjeta Osijeku još jednom ponovio kako je jedno od obilježja zadnjeg kruga poreznih promjena osnaživanje lokalne fiskalne autonomije.

Istaknuo je i kako je Osijek jedini od četiri velika hrvatska grada (i jedini u kojemu je na vlasti HDZ) koji skoro ukidanje prireza neće kompenzirati povećanjem stope poreza na dohodak, čime će omogućiti dodatno povećanje plaća građanima.

Kompenziranje prireza
Još jednom je sugerirao i da manevarskog prostora za rasterećenja na razini lokalnih jedinica ima, odnosno da je financiranje tekućih rashoda i investicija uz dobro upravljanje moguće i bez kompenziranja prireza. U prilog tome naveo je nastavak višegodišnjeg snažnog rasta prihoda lokalnih proračuna od oporezivanja dohodaka, ističući da su u prvih devet mjeseci u odnosu na lani veći za čak 25 posto.

Prirez porezu na dohodak ukida se za manje od mjesec dana. Kraj ove godine je i rok u kojemu se vlasti gradova i općina odabirom stopa poreza na dohodak trebaju odrediti hoće li rasterećenja plaća njihovih stanovnika u konačnici biti neznatna ili osjetna.

Iako su u mnogim jedinicama lokalne samouprave, posebice većim gradovima u kojima je ta tema proteklih mjeseci izazivala dosta pažnje, nagovijestili u kojem će smjeru, dosad su u Narodnim novinama objavljene odluke samo njih 10. Zaključno s izdanjem NN od 1. prosinca obznanjene su porezne odluke samo tri od 128 gradova te sedam od ukupno 428 općina. U jedinicama koje do kraja godine ne propišu same visinu stopa, tj. objave ih u NN, niža će ostati na sadašnjih 20, a viša na 30 posto.

Tri grada koja su to već učinila su Bjelovar, Ludbreg i Pazin. Pritom npr. Bjelovarce, koji ni danas ne plaćaju prirez porezu na dohodak, dogodine čeka smanjenje stopa poreza na dohodak. Umjesto sadašnjih stopa od 20 i 30 posto, one će od iduće godine iznositi 18 i 28 posto.

U Ludbregu se uz porez na dohodak danas obračunava 12 posto prireza, a njegovo ukidanje tamošnje su vlasti odlučile kompenzirati povećanjem niže porezne stope na 21,6 te više na 33,6 posto, što je i maksimalna viša stopa u okviru zakonski utvrđenog raspona za gradove veličine do 30.000 stanovnika (najviša niža stopa za tu kategoriju JLS-a zakonski je određena na 22,4 posto).

Pazin je, pak, odlučio ukidanje prireza koji je u tom gradu trenutno na stopi od 9 posto kompenzirati samo promjenom niže stope poreza na dohodak. Tamošnje su vlasti za 2024. propisale da će niža stopa iznositi 22 posto.

Istodobno, od sedam općina koje su i službenom objavom potvrdile svoje odluke, Baška se izdvaja kao jedina koja se odlučila za smanjenje i niže i više stope, i to na najniže propisane u okviru raspona utvrđenog zakonom, a to su 15 posto za nižu i 25 posto za višu stopu. Ta općina, inače, nema prireza pa po toj osnovi ništa i ne gubi. Uz rast prihoda proteklih godina njezine su vlasti očito procijenile da im je priuštivo daljnje rasterećenje plaća, ali tu su i dodatni “osigurači”. Od iduće godine ta općina osjetno diže poreze na kuće za odmor i korištenje javnih površina te paušalni porez na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu.

Četiri općine (Jasenovac, Bilice, Veliki Bukovec i Tar-Vabriga) odlučile su ne dirati postojeće stope poreza, pri čemu dvije od njih ni sad nemaju prireza, pa će se njihovim mještanima neto plaće po osnovi promjena oporezivanja dohodaka (ne računajući najniže plaće na koje se odnose olakšice u sferi doprinosa) promijeniti tek onoliko koliko implicira povećanje osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura i/li podizanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak (sa sadašnjih 47.780 na 50.400 eura godišnje).

Zagreb bez 50 mil. eura
Kad su posrijedi veći gradovi, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić nedavno je rekao kako ukidanje prireza, koji u tom gradu danas iznosi 13 posto, za gradski proračun u 2024. znači sedam milijuna eura prihoda manje. “ Grad Osijek taj gubitak će nadoknaditi dobrim upravljanjem, a ne povećanjem poreza”, kaže Radić.

I splitski gradonačelnik Ivica Puljak najavio je da će se građanima Splita u idućoj godini povećati plaće. Prosječna će, kaže, porasti za 30-ak eura. Split će, doduše, povećati stopu poreza na dohodak, ali ukidanjem prireza, koji sada iznosi 15 posto, u konačnici će se porezno opterećenje plaća smanjiti.

Riječke vlasti izgubljene prihode zbog ukidanja prireza nadoknadit će povećanjem sadašnje niže stope na 22,4 posto, a više na 33,6 posto. To je, kažu, približno ekvivalent dosadašnjim poreznim stopama i stopi prireza od 12 posto, kako je prvotno bilo predviđeno za 2024.

A iako će se u Zagrebu od 1. siječnja prirez zamijeniti odgovarajućim (maksimalnim) povećanjem stope poreza, gradonačelnik Tomislav Tomašević kaže kako zbog toga nikome plaća neće biti manja. “Dapače, bit će nešto malo veća, a sam proračun ionako ostaje bez nekih 50 milijuna eura prihoda zbog porezne reforme”, poručio je.