Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je 3,6 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje viši je za 1,3 posto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS). objavljeno ovih dana..

Promatrano po djelatnostima, u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sektoru građevinarstva (12,8 posto), sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (9,5 posto) te industriji te sektor vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama (3,4 posto).

Veća potrošnja
U strukturi BDP-a realni rast bilježe izdaci za krajnju potrošnju kućanstava (1,3 posto), izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge kućanstvima (2,7 posto), izdaci za krajnju potrošnju države (1,7 posto). posto) i rashodi za bruto investicije u dugotrajnu imovinu (4,1 posto). Realni pad zabilježen je u izvozu roba i usluga (1,5 posto) i uvozu roba i usluga (1,2 posto). Industrijska proizvodnja veća je za osam posto u odnosu na prošlogodišnji prosjek

RZS je objavio i da je industrijska proizvodnja u Srbiji u listopadu ove godine veća za tri posto nego u istom mjesecu 2022., au odnosu na prošlogodišnji prosjek veća je za osam posto. Od siječnja do listopada, u odnosu na isto razdoblje 2022., industrijska proizvodnja veća je za 2,4 posto. U listopadu je rast u sektoru rudarstva iznosio 1,7 posto, u prerađivačkoj industriji 3,3 posto, au sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1,8 posto.

Robna razmjena Srbije s inozemstvom za deset mjeseci ove godine iznosila je 54,4 milijarde eura, što je pad od 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je RZS.

Pad trgovinske razmjene
Izvezeno je robe u vrijednosti većoj od 23,9 milijardi eura, što je rast od 4,9 posto, dok je uvoz smanjen za 6,1 posto, na oko 30,5 milijardi eura. Deficit je iznosio oko 6,5 milijardi eura, što je 32,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 78,7 posto i veća je nego u istom razdoblju prethodne godine kada je iznosila 70,2 posto. Robna razmjena s inozemstvom bila je najveća sa zemljama s kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Europske unije čine 59,6 posto ukupne razmjene.

Drugi najvažniji partner su zemlje CEFTA-e s kojima su ostvarile suficit u robnoj razmjeni od 2,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 262,4 posto.

Prema prognozi analitičara Erstea, Srbija bi sljedeće godine trebala ostvariti rast BDP-a od 3,3 posto, a godinu nakon toga 3,6 posto, dok je prosjek promatranih osam zemalja 2,5 posto. To je ujedno i najveći prognozirani rast u promatranoj regiji, a tu će stopu osim Srbije ostvariti i Rumunjska, dok će ostale imati niži rast – sljedeća je Mađarska s 3,2 posto, a četvrta Hrvatska s 2,4 posto., dok će Češka napredovati sporije – 1,8 posto.