Slijedom niza globalnih događaja koji su zadesili naš planet Europska unija donosi niz direktiva i uredbi u cilju njegove zaštite. Raspravlja se o širokom rasponu novih regulatornih promjena, a i izmjena postojećih propisa iz područja financijske industrije. Sva ta silna regulativa značajno će utjecati na domaće financijsko tržište i na opseg zadaća Hanfe kao regulatora tržišta financijskih usluga. Kao najznačajnije propise koji će imati najviše odjeka u godinama koje slijede treba istaknuti Uredbu o tržištu kriptoimovine, popularno zvanu MiCA, Uredbu o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sustav kodnog imena DORA i Direktivu o korporativnom izvješćivanju (CSRD). Ta tri naizgled jednostavna propisa povlače sa sobom niz drugih regulatornih promjena te za tržište i za regulatora donose niz novih obveza koji će nas zadesiti poput tsunamija.
MiCA pruža harmonizirani zakonodavni okvir EU-a za kriptoimovinu i pružatelje usluga koje se odnose na nju, a koji se danas u RH nadziru samo iz perspektive sprječavanja pranja novca. Do početka primjene MiCA-e morat će biti licencirani od strane nadležnog regulatornog tijela te će se na njih primjenjivati slična pravila igre kao na, primjerice, investicijska društva. To prije svega znači veću razinu zaštite za sve one koji zakorače u kriptosvijet, ali isto tako i obveze za društva koja rade s kriptoimovinom. Treba odmah istaknuti da se veća razina zaštite odnosi samo na one građane koji će imati poslovni odnos s licenciranim društvom.
Izrada zakona o provedbi MiCA-e trenutno je u tijeku, a do početka njezine primjene zakonodavac je u RH kroz izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (koje su stupile na snagu početkom 2023.) osigurao djelomično usklađenje s okvirom MiCA-e za današnje pružatelje takvih usluga kroz režim registracije s Hanfom. To uključuje provjeru dobrog ugleda za vlasnike i članove upravljačkih tijela tih pružatelja usluga. U budućnosti će licenciranje i kontinuiran nadzor doprinijeti prevenciji prijevara te javnosti dati jasnu sliku o tome koji su sudionici na tržištu pod regulatornom kontrolom, a koji nisu. MiCA-om će se također regulirati pravila za izdavanje i nuđenje kriptoimovine te osigurati prikladna razina zaštite potrošača.
DORA u odnosu na pružatelje usluga u financijskom sektoru uređuje pitanja povezana s informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim (IKT) rizikom te postavlja pravila o upravljanju IKT rizicima, izvješćivanju o incidentima, testiranju operativne otpornosti i praćenju rizika trećih strana u području IKT-a. Iako su subjekti financijskog sektora u RH u većem dijelu već bili obvezni primjenjivati slične zahtjeve, DORA ih postavlja na višu razinu te osigurava viši stupanj operativne otpornosti. Primjena DORA-e svakako će predstavljati izazov za financijski sektor u RH, a koji će tražiti izdvajanje dodatnih sredstava (materijalnih i ljudskih resursa) da bi se postigla odgovarajuća razina usklađenosti i zaštite.
CSRD kroz izmjene Zakona o računovodstvu, Zakona o reviziji i Zakona o tržištu kapitala uvodi značajne promjene i u dijelu održivog financiranja. Uvode se novi zahtjevi korporativnog izvješćivanja u pogledu okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) pitanja iz dvije perspektive, a koje zahtijevaju prikaz informacija primjenom načela dvostruke materijalnosti: kako ESG pitanja utječu na poslovanje društva (razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća) i kako sâmo društvo svojim poslovnim modelom utječe na ESG pitanja. Novi zahtjevi primjenjuju se na financijske godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma. Početak objave takvih izvješća od iznimne je važnosti za sudionike u financijskom sektoru koji su obveznici objava prema Uredbi o objavama povezanim s održivosti (SFDR). Financijski tržišni sudionici time bi mogli u potpunosti ispuniti svoje obveze izvješćivanja i odmaknuti se od korištenja procjena koje nemaju ishodište u informacijama koje objavljuju sama društva u koja se ulaže. Objavom tih izvješća podići će se i ukupna razina transparentnosti na tržištu kapitala. Korporativno izvješćivanje od velike je važnosti za potrošače, državu, zaposlenike i investitore.
U području održivog financiranja očekuje se usvajanje i dodatnih zakonodavnih inicijativa koje će smanjiti rizike greenwashinga. Primjerice, uskoro se očekuje objava usvojenog novog standarda EU-a za zelene obveznice, a koji definira jedinstvene zahtjeve za izdavatelje obveznica koji žele koristiti oznaku „Europska zelena obveznica”, tj. „EU GB”, za svoje okolišno održive obveznice. Osim toga, raspravlja se i o zakonodavnom prijedlogu za reguliranje izdavatelja ESG rejtinga na razini EU-a, a očekuje se i javna rasprava o reviziji SFDR-a. U zadnjoj je fazi usvajanja i Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), kojom će se postaviti pravila za korporativni sektor u vezi sa stvarnim i potencijalnim štetnim utjecajima njihovih poslovnih modela na ljudska prava, kao i štetnim utjecajima na okoliš, također u odnosu na sudionike u lancu vrijednosti s kojima društvo ima uspostavljen poslovni odnos.
Što se tiče tržišta kapitala, očekuje se skora objava Uredbe o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. European Single Access Point (ESAP) bit će centralizirana platforma za javne financijske informacije i informacije povezane s održivošću za tvrtke EU-a. Objavljen je i prijedlog Strategije malih ulagatelja, koji uključuje izmjene niza financijskih propisa, uključujući i distribuciju investicijskih proizvoda osiguranja. Kako bi se dao poticaj razvoju poslovnih modela utemeljenih na podacima u financijskom sektoru EU-a, a istovremeno potrošačima i poduzećima omogućila bolja kontrola pristupa njihovim financijskim podacima, izdan je i prijedlog Uredbe o okviru za pristup financijskim podacima (FIDA). Osim toga, u procesu je izmjena i niz drugih propisa EU-a iz domene financijskih usluga, kao što su CSDR (središnji depozitoriji), EMIR (izvedenice i središnje druge ugovorne strane), MiFID i MiFIR (investicijska društva i burze) te regulativa koja se odnosi na investicijske fondove (UCITS i AIFMD).
U dijelu osiguranja, osim utjecaja Strategije malih ulagatelja na distribuciju proizvoda osiguranja, u tijeku su pregovori između suzakonodavaca (trijalozi) u vezi s revizijom Direktive Solventnost II te novog okvira EU-a za oporavak i sanaciju osiguravatelja (IRRD). U trijalozima se raspravlja i o novom zakonodavnom paketu EU-a za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma (SPNFT). Sve te brojne izmjene direktno će utjecati na hrvatske poduzetnike, pružatelje financijskih usluga i tržište kapitala RH te će pružiti priliku za razvoj novih poslovnih modela i prilagodbu poslovanja novim tržišnim potrebama.
