Gospodarstvenici ne bi bili gospodarstvenici kada ne bi bili spremni na rizik. To je rizik poslovanja na turbulentnom tržištu uz sve prilike i zamke koje ono donosi. S pogledom na 2024. pred još jednom zimom nad kojom lebdi neizvjesnost cijena energenata zbog ruske agresije na Ukrajinu i novih ratnih žarišta koja mogu poremetiti tijek svjetskog gospodarstva, ta spremnost gospodarstvenika na rizik, ključ je otpornosti hrvatskog gospodarstva.

Već gotovo godinu dana Njemačka pleše na rubu recesije što su mnogi gospodarstvenici odmah osjetili. Drvna industrija primjerice, u kojoj je u prvih devet mjeseci 2023. volumen aktivnosti pao za 16,3 posto godišnje u preradi drva i minus od 17,4 posto u proizvodnji namještaja, jasni su primjeri kako pad narudžbi iz europodručja naglašava svu izazovnost poslovanja u idućoj godini.

Na domaćem planu, koliko veseli pad udjela javnog duga u BDP-u i 2024., zabrinjava rast rashoda od 11 posto u proračunu. Jasno je da je inflacija narušila kupovnu moć građana i povećala trošak proizvodnje. Svi želimo kvalitetniju javnu upravu na svim razinama, a gospodarstvenici itekako razumiju da kvalitetnog radnika treba platiti.

Moramo osigurati da kvaliteta javne usluge prati rast plaća u srednjem roku kako bismo zadržali evidentna postignuća u javnim financijama proteklog desetljeća i na tim temeljima nastavili rast. U svijetu punom neizvjesnosti, srednje i dugoročna predvidljivost poreznog opterećenja poslovanja iznimno je važna za poduzetnike, ona im pomaže da uz predvidljiv porezni i regulatorni okvir lakše prebrode tržišne rizike.

Nastavak smanjenja poreznog opterećenja rada, uključujući doprinose, bio bi snažan signal za gospodarstvenike i njihove investicijske planove. Nesporno je da je ulazak u europodručje i Schengen značajan i trajni poticaj razvoju ekonomije, ali nepovoljan porezni tretman rada u odnosu na ostale aktivnosti koje pune obiteljske proračune ostaje ograničavajući faktor posebno u kontekstu 20-postotnog povećanja minimalne plaće dogodine.

Za mnoge industrijske grane tako velik rast cijene rada predstavlja rizik za poslovanje. Već smo, nažalost, svjedoci zatvaranja pojedinih proizvodnih kapaciteta. Logično je da je inflatorni šok koji je doživjelo gospodarstvo potaklo reakciju kreatora ekonomskih politika, ali ako je često ponavljana mantra da smo previše ovisni o turizmu istinita, bilo je potrebno razmotriti i posljedice dvoznamenkastog rasta minimalnih plaća na industriju koja mora pratiti međunarodne trendove kako bi opstala?

Uostalom, industrijska baza ionako je već značajno opterećena nužnošću zelene transformacije. Na to smo ukazali i na našoj konferenciji ‘Vrijeme je za industriju’ jer bez jake industrijske baze, koja ima pristup financijskim izvorima za tranziciju poslovanja, nema ni održivosti. Iduću godinu značajno će obilježiti pitanje dostupne i kvalitetne radne snage.

Utoliko, aktivno, u suradnji s našim članicama, sudjelujemo u konzultacijama o izmjenama Zakona o strancima kako bi se olakšalo zapošljavanje radnika iz trećih zemalja. Potrebno je ponuditi i adekvatne programe integracijske politike i osigurati uvjete kako Hrvatska ne bi bila tek usputna stanica kvalitetnim stranim radnicima na njihovom putu prema razvijenijim članicama EU.

Izazova je mnogo, no HGK će kao krovna kuća hrvatskog gospodarstva, nastaviti konstruktivno surađivati s našim članicama, donositeljima odluka i drugim ključnim dionicima kako bismo svi što bolje živjeli i poslovali u novoj 2024.