Natječaj koji bi trebao pridonijeti jačem razvoju kulturne i kreativne industrije (KKI), težak čak 33 milijuna eura, trebao bi biti objavljen do početka sljedeće godine.

Najavljuje tako Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija. Objava natječaja “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija” koju sektor s nestrpljenjem čeka već više od godinu dana, dva je puta, naime, najavljena i odgođena.

Razlog za takav rasplet, objašnjava Partl za Poslovni dnevnik, stoji u promjenama legislativnog okvira koje je Europska komisija (EK) u međuvremenu donijela, a kojima se natječajna dokumentacija iznova morala prilagođavati. Također, navodi Partl, kritike da nedostaje provedba u poticanju razvoja industrije – nisu točne.

Ministarstvo je, navodi, značajno povećalo izdvajanja te promijenilo više zakona kako bi osiguralo podršku i omogućilo jači rast industrije koja je prije koronakrize rasla znatno brže od ostatka gospodarstva (6,9% prema 2,3% između 2015.-2019.). No, u korona krizi je i najviše pala. Čak 8,4 posto, s time da je udar na pojedine podsektore bio daleko izraženiji. Prihod je glazbene industrije pao 41%, a filmske 36%.

Usto, podaci govore da se industrija još nije vratila na stare “staze” rasta. Njezin je udio u BDP-u s 3,1% u 2019. do 2021. narastao tek 0,3%, na 3,4%. Ne treba stoga čuditi nestrpljenje oko objave poziva za koji su sredstva rezervirana u NPOO-u.

Čeka se još, ističe Partl, izmjena Uredbe o de minimis potporama, odnosno potporama male vrijednosti, a koju bi EK trebala donijeti do kraja ovoga mjeseca. Ovo je čekanje važno, naglašava Partl, jer se prema najavama iznos potpora male vrijednosti povećava s 200 na 275 tisuća eura u trogodišnjem razdoblju.

“To povećanje nije mali iznos koji ide u korist prijaviteljima. No mi opet natječajnu dokumentaciju moramo prilagođavati ovoj najavi koja bi na snagu trebala stupiti s početkom 2024.”, objašnjava Partl.

O njezinom će donošenju u konačnici ovisiti i objava do sada najvećeg natječaja namijenjenog KK industriji. Državni tajnik, stoga, ovoga puta s točnim datumom ne licitira. Kaže samo da se objava može očekivati do početka sljedeće godine. A ova izmjena nije jedina, kaže, koja je prolongirala objavu poziva. Prvo su, još u travnju, zbog određenih primjedbi Komisije, morali mijenjati natječajnu dokumentaciju.

Kada su izmjene napravljene te poziv, početkom srpnja, bio spreman za objavu, nastavlja, Komisija je donijela novu Uredbu o općem skupnom izuzeću koja, također, stupa na snagu početkom 2024.. “Tada smo shvatili da nećemo stići provesti natječaj, evaluirati sve projekte i donijeti odluke o financiranju. Morali smo dakle, ići u izradu novog programa potpore”, ističe državni tajnik Krešimir Partl.

S rastom potražnje stranih produkcija trebala bi rasti i domaća kinematografijam kaže Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija/Neva Žganec/PIXSELL

I za građevinske radove
I kada je i to napravljeno stigla je najava da Komisija ide u izmjenu već spomenute Uredbe o de minimis potporama. “Natječajnu dokumentaciju već prilagođavamo novim kriterijima”, kaže Partl. Što se samih uvjeta natječaja tiče državni tajnik ne otkriva mnogo. “Ne mogu govoriti o natječajnoj dokumentaciji zato što ona mora biti poznata svima u isto vrijeme” ističe.

No, određene su stvari poznate. Natječaj će, kao što je bilo i najavljeno, biti objavljen u modalitetu privremenog, a ne trajnog poziva. Bit će otvoren tri mjeseca, s time da se prijave neće primati prvih mjesec dana. “Prijavitelji će u tom periodu imati uvid u to što se traži kako bi što kvalitetnije mogli pripremiti projekte. Također, kad poziv bude objavljen Ministarstvo će organizirati radionice kako bi svi dobili što bolje upute”, najavljuje.

Iznosi potpora, potvrđuje, ostaju isti kao što je i najavljeno u javnom savjetovanju. Dakle, od 13 do 995 tisuća eura. Iznos sufinanciranja za građevinske radove ograničen je na 20% zbog prigovora EK-a. Ipak, dobivene će potpore morati biti potrošene do lipnja 2026. Na konstataciju da će to biti dosta knap, Partl ističe da vjeruje da će biti dosta vremena jer natječaj pretpostavlja nabavu softvera i razne IT opreme, a što je proces koji ne oduzima mnogo vremena.

Odbacuje i kritike da nedostaje provedba u poticanju njezinog razvoja. Partl kaže da te kritike demantiraju brojke i potezi Ministarstva. “Iznos namijenjen natječaju za poticanje poduzetništva u KK industrijama u osam smo godina povećali s otprilike 132 tisuće eura na 1,5 milijun”, naglašava. Navodi i da su s ciljem njezina poticanja izmijenili niz zakona, a kojima, između ostalog, potiču razvoj i filmske i glazbene djelatnosti.

“Činjenica da streaming servisi u Hrvatskoj moraju plaćati participaciju od 4%, koja je među višima u EU-u, rezultirala je velikim povećanjem domaćih filmova na servisima poput Netflixa, HBO-a i sličnih. Također, zakonskim smo izmjenama povećali postotak domaće glazbe na hrvatskim radijima s 20 na 25% te smo propisali da 20% mora biti u udarnom terminu”, kaže Partl.

A poticati industriju planiraju i dalje, ističe. Državni tajnik tako najavljuje da pripremaju fiskalne poticaje koji bi produkcijskim kućama trebali omogućiti jači rast i veću sigurnost u poslovanju. Bila bi to mjera, kaže, kojom bi dio uplaćenih fiskalnih davanja – do maksimalnog godišnjeg iznosa od 130 tisuća EUR – produkcijske tvrtke dobivale natrag za razvoj i proizvodnju.

Poticaji stranim produkcijama
“Ovo je jako bitna mjera. Produkcije trenutno moraju čekati natječaje za sufinanciranje određenog projekta što stvara rupu između završenog i novog projekta. Kada će tvrtke znati da mogu računati na povrat određenog iznosa, moći će adekvatnije planirati nove projekte”, objašnjava Partl.

Dodaje i da je Italija napravila pravu revoluciju u filmskoj industriju zahvaljujući takvom poreznom poticaju. U Hrvatskoj bi mjera, pak, trebala zaživjeti izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, koje bi trebale biti donesene do kraja mandata.

U Ministarstvu računaju da bi konkretizacija ove mjere mogla započeti već u 2025., a projekcije im govore da bi produkcijskim tvrtkama u toj godini na račun, na temelju fiskalnih poticaja, moglo sjesti oko 1,5 milijuna eura. Osim toga, najavljuje Partl, planiraju povećati poticaje stranim produkcijama s 25 na 30%, s time da bi 4% ukupne potrošnje morale uplaćivati Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC). Taj bi novac potom bio ulagan u domaću kinematografiju.

“S rastom potražnje stranih produkcija trebala bi rasti i domaća kinematografija”, ističe Partl. Na opasku da je većina novih mjera usmjerena filmu, Partl odgovara da su izdvajanja za sve podsektore kulturne i kreativne industrije povećana u dva mandata. “Izdvajanja Ministarstva za programe svih djelatnosti u proračunu za 2024. godinu povećana su otprilike 20%”, zaključuje.