Sigurnost hrane trebala bi biti jedna od prioritetnih stvari svake države. U Srbiji to nije baš tako, pa se proizvodi iz Srbije, namijenjeni za izvoz, često vraćaju s granice, piše Nova.rs. Gdje ta hrana, opasna po zdravlje, na kraju završi nitko sa sigurnošću ne zna.

Nepoznata sudbina
Nadležni tvrde kako se ona uništava, ali za to baš i nema dokaza. Da se u Srbiji ne primjenjuje Zakon o sigurnosti hrane usklađen sa standardima EU ocjena je i Savjeta stranih investitora koji posluju u Srbiji. Zakon o sigurnosti hrane koji se primjenjuje u Srbiji nije usklađen sa zakonima Europske unije – i vjerojatno se u tome krije razlog što se hrana proizvedena u Srbiji često vraća sa hrvatske granice, članice EU, odnosno ne može da se izveze, jer ne ispunjava standarde koji se tiču sigurnosti namirnica.

To je zaključak iz Bijele knjige za 2023. godinu, koji je predstavio Savjet stranih investitora, piše portal Nova.rs. U posljednjih godinu dana čak 18 puta je vraćena hrana iz Srbije sa granice, a u posljednjih mjesec dana tri puta – vraćeni su keks, cvjetača i sirni namaz. Analizom je utvrđeno da sadrže nedozvoljene i potencijalno opasne supstance.

Europski sistem za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) objavio je da su 9. studenoga na cvjetači koja je proizvedena u Srbiji pronađeni ostaci pesticida fluazifop, koji nije nužno opasan, ali prevelika količina može izazvati probleme središnjeg živčanog sistema poput pospanosti, vrtoglavice, gubitka koordinacije i umora, pa je taj kontigent robe uništen.

RASFF je 2. studenoga objavio i da je u keksu iz Srbije pronađen titanij dioskid, koji se koristi zbog bijelog pigmenta, prvenstveno u kozmetici, proizvodnji plastike, ali i za obilježavanje bijelih linija na teniskim terenima. Njegovu upotrebu u hrani EU je zabranila početkom 2022. godine, jer se sumnja da može izazvati rak.

Također, 20. listopada je u sirnom namazu iz Srbije pronađen aflatoksin M1, za koji postoji vjerojatnost da je kod ljudi kancerogen, s obzirom na to da je kancerogenost dokazana kod životinja. Vraćanje s granice, te nemogućnost izvoza, postala je učestala pojava. Samo od početka ove godine, vraćeni su još i čips, voće, povrće iz Srbije. Prvi put je u javnosti odjeknula vijest o kancerogenim materijama, i to u čipsu, tek u kolovozu ove godine.

Ovaj proizvod Srbija nije mogla izvesti jer je u njemu pronađen visoka razina akrilamida, za koji se procjenjuje da, ukoliko se unosi ishranom, može povećati rizik od razvoja raka. Prije toga, od početka godine do kolovoza, čak 10 puta su pošiljke srpske robe zaustavljeni, a svaki put ustanovljeno je da roba sadrži nešto što je opasno po zdravlje.

Vraćane su breskve, nektarine i jabuke pune pesticida, stočna hrana puna najtoksičnijeg aflatoksina B1, dimljeni losos u kojem se nalazila bakterija koja izaziva ozbiljne bolesti nervnog sistema, kikiriki za koji nije postojala sva zdravstvena dokumentacija nužna za izvoz u države EU, zamrznute jagode sa previše metala kadmija koji u prevelikim količinama može, također, imati kancerogena svojstva, biljni liker zbog nedozvoljenih aditiva i dr. Također, nisu mogli biti izvezeni niti krastavci u kojem je pronađen fungicid, suhe šljive na kojima je pronađena plijesan, ali ni papirne slamčice.

Potrošači su zabrinuti jer nije jasno ni gdje vraćena i potencijalno opasna roba završi, da li se zaista uništi kako tvrde nadležni ili se na kraju nađe na policama domaćih trgovina.

Potrošači na udaru
“Logično je da se potrošači zapitaju kakvu hranu jedu. Kod nas ne postoji sustavna kontrola, i to ne samo mikrobiološka, već i kontrola kvalitete, recimo ne provjerava se da li voćni sok, na čijoj ambalaži piše da sadrži 50 posto voća, zaista sadrži toliko, i to nam fali, takav nadzor tržišta”, kaže za Novu Zoran Nikolić, potpredsjednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača (NOPS).

Prema njegovim riječima, često vraćanje hrane sa granice može biti posljedica neusklađenosti zakona u Srbiji i EU. Nikolić kaže da ne razumije zbog čega proizvođači ne poštuju propise država u koje izvoze, jer je sasvim logično da će, ako sve bude kako treba, pa se proizvodi izvezu, oni imati zaradu.